Piše Bojan Klima
Jedno novo istraživanje pokazuje da Amerikanci u pravilu malo znaju o vjeri, i vlastitoj i tuđoj, a da religiju, odnosno, religije svijeta najviše poznaju – ateisti i agnostici.
Anketa koju je proveo neovisni forum Centra Pew za vjerski i javni život, navodi da je polovina od 3400 anketiranih Amerikanaca netočno odgovorila na pitanja o njihovoj religiji, ali i o religiji drugih. Najviše točnih odgovora, u prosjeku 21 od 32, dali su ateisti i agnostici, a potom Židovi i mormoni koji su imali 20 točnih odgovora.
Svega 47 posto Amerikanaca zna da je Dalaj Lama budist. Manje od 40 posto znalo je da božanstva Višnu i Šiva dolaze iz hinduizma. Svega 27 posto anketiranih znalo je da su većina stanovnika Indonezije muslimani iako se radi o zemlji s najvećom muslimanskom populacijom na svijetu. Nadalje, 45 posto američkih katolika nije znalo da kruh i vino, koji se koriste u svetoj pričesti, predstavljaju tijelo i krv Isusa Krista. 53 posto protestanata nije znalo da je Martin Luther pokretač refomacije, a 43 posto američkih Židova nije znalo da je Maimonides jedan od najutjecajnijih rabina u povijesti njihove vjere.
Istraživanja o vjeri u Sjedinjenim Državama znanstvena ustanova Pew provodi svake godine i ona kontinuirano pokazuju da su SAD jedna od najreligioznijih razvijenih zemalja na svijetu.
Kako to da su u jednoj od najpobožnijih razvijenih zemalja, Americi, najveći znalci – bezvjerci odnosno skeptici? I kako to da su skupine s najboljim rezultatima ovog 'kviza o vjeri' u Americi izrazita manjina - svih zajedno (ateista, agnostika, Židova i mormona) nije ih niti sedam posto ukupnog stanovništva Sjedinjenih Država?
Anketa pokazuje da o vjerama najviše znaju obrazovani ljudi, bili vjernici ili ne. Ispitanici s diplomom postdiplomskog studija o vjeri su znali u pravilu dva puta više od ispitanika sa svršenom srednjom školom.
Može se nagađati da je među ateistima odnosno agnosticima, možda, više obrazovanih ljudi nego među vjernicima. Također, može se spekulirati da pripadnost izrazito manjinskoj vjeri, poput židovske ili mormonske, pretpostavlja, možda, i drugačiji, intelektualniji pristup vjeri, s većim naglaskom na njezinu propitivanju – za razliku od 'dominantnih' protestanata i katolika.
No, je li za istinsku vjeru uopće važna informiranost, a da ne govorimo o 'propitivanju'?
Možda je ipak najvažniji 'osobni odnos sa Spasiteljem'?
U anketi Centra Pew, mnogi su fundamentalistički kršćani izjavili da je upravo 'izravan kontakt s Isusom Kristom' najvažnija, definirajuća kategorija njihove vjere - a ne 'znanje'.
Post je objavljen 28.09.2010. u 20:06 sati.