Ispiti, profesori, škola, roditelji, ljubavni problemi, društvo, vlastiti izgled, prevelika očekivanja... Stvaraju li ovi pojmovi stres kod mladeži? Odgovor je da. Stres je danas u velikoj mjeri prisutan u svakodnevnici mladih. U Hrvatskoj je čak 83% mladih od 13-19 godina pod stresom, čime je hrvatska mladež zauzela visoko sedmo mjesto po pitanju stresa u svijetu. No, stres nije tako bezopasna pojava, naprotiv, donosi brojne negativne posljedice.
Mladi danas žive vrlo ubrzanim načinom života, konstanto su u pokretu te su svakodnevno izloženi brojnim negativnim utjecajima okoline koja im često nameće previsoka očekivanja i zahtjeve s kojima se vrlo teško nose. Pritisci koje osjećaju sa svih strana i negativnost rezultira pojavom stresa. Stres se manifestira na psihičkom, fizičkom i emocionalnom nivou, a svi sustavi našeg organizma snose njegove negativne posljedice. Slaba koncentracija, memorija i neefikasno učenje, problemi s kojima se gotovo svaki mladi čovjek susreće, također su produkt stresa. Na fizičkom nivou stres je jedan od glavnih uzročnika bolesti poput glavobolja, želučanih tegoba (čir na želucu, želučana kiselina, zatvor itd.), poremećaja u prehrani, visokog krvnog tlaka, ubrzanog lupanja srca, poremećaja u radu bubrega, menstrualnih tegoba itd. Stres je također povezan i sa samim procesom disanja. Zbog njega naše disanje postaje plitko , ubrzano i nesvjesno, a takvim disanjem ne opskrbljujemo mozak i ostale organe dovoljnom količinom kisika potrebnom za njihov rad. Kao posljedica nedovoljne opskrbljenosti mozga i čitavog organizma kisikom, javljaju se simptomi poput konstantnog umora, razdražljivost, neenergičnost, anksioznost, depresija, negativnost, netolerancija itd. Poznato je da je mozak organ koji treba tri puta više kisika od ostalih organa, i ako on ne dobiva optimalnu količinu potrebnu za njegov rad, on crpi kisik iz ostalih organa i upravo zato se javljaju bolesti na fizičkom nivou. Najveći problem leži u tome što je stres dio svakodnevnice, i kao takav on se samo nagomilava u nama, a ne znamo kako ga otpustiti.
Jedna od vrlo efikasnih metoda rješavanja nagomilanog stresa, toksina i negativnosti iz našeg psihičkog i fizičkog sustava su jednostavne vježbe disanja. Takvim vježbama omogućavamo čitavom organizmu ispravan dotok kisika, svjesno otpuštamo negativnosti, i punimo se pozitivnom energijom. Mozak će zahvaljujući tehnikama disanja dobivati dovoljnu količinu kisika potrebnu za njegov ispravan rad. Kisik će aktivirati uspavane dijelove mozga (neurone), a naš mentalni potencijal će početi rasti. Rezultat prakticiranja tehnika disanja su pozitivan um, energičnost, kreativnost, odlična koncentracija i memorija, te zdravlje na fizičkom nivou. Tehnike disanja su svijetla točka i budućnost za svaku mladu osobu koja se želi uspješno, zadovoljno i sretno nositi sa svakodnevnicom.
Post je objavljen 24.09.2010. u 17:25 sati.