Marketing
U POGLAVLJU 11 FINANCIJSKA OMOTNICA JE SIGURNA
PRISTUPANJE U ČLANSTVO EUROPSKE UNIJE uvjetovano je prihvaćanjem svih prava i obveza na kojima se zasniva Europska unija i njen institucionalni okvir, koji je poznat pod pojmom PRAVNA STEČEVINA. Najvažniji elementi pravne stečevine EU su 1. primarno zakonodavstvo; osnivački ugovori 2. sekundarno zakonodavstvo; uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenje 3.drugi izvori prava; presude suda Europskih zajednica, opća načela prava, međunarodni ugovori 4.ostali akti; rezolucije izjave, preporuke, smjernice, zajedničke akcije, zajednička stajališta itd.
Pravna stečevina podijeljena je u 35 temeljnih poglavlja, koja se ujedno smatraju i poglavljima pregovora. Do ulaska u članstvo EU država kandidatkinja mora preuzeti cijelu pravnu stečevinu i biti sposobna za njenu učinkovitu primjenu. Ako se da dana ulaska u EU u pojedinim poglavljima iz opravdanih razloga pravna stečevina ne može u potpunosti prihvatiti ni primijeniti, država kandidatkinja u pregovorima može tada zatražiti tzv. prijelazno razdoblje.
Hrvatski pregovarači koji vode pregovore s Europskom komisijom na temelju mandata Vlade RH, još uvijek pregovaraju. Pregovori još uvijek traju u poglavlju 11 POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ, koje vodi dipl. ing. agr. Ružica Gelo, međutim neke su činjenice iz pregovora sigurne.
ing. Ružica Gelo glavna hrvatska pregovaračica za poljoprivredu, savjetnica predsjednika HGK za poljoprivredu
O poglavlju 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj ing. Gelo kaže: „ Hrvatska još nije došla u fazu da možemo reći „to i to je dogovoreno“, zahtjevi su postavljeni, poglavlje još nije zatvoreno, o većini stvari još razgovaramo s Europskom Komisijom. Ali ono što je poznato u poglavlju 11 je financijska omotnica koju će Hrvatska dobiti, a koja će imati dva stupa: A.Prvi stup su izravna plaćanja, to je ono što sada zovemo poticaji : a B. Drugi stup su mjere ruralnog razvitka koje poljoprivreda EU pokušava razvijati zadnjih desetak godina i što je vjerojatno budućnost Zajedničke poljoprivredne politike EU.
Za Prvi stup Ministarstvo poljoprivrede priprema reformu sustava poticaja.Hrvatskim poljoprivrednicima će vjerojatno referentna godina biti 2011. za izravna plaćanja. Funkcionirati će na način da će se poljoprivrednicima podijeliti tzv. prava na plaćanje. U biti poljoprivrednik će i na dalje dobivati određeni iznos, bez obzira što proizvodi i koliko proizvodi.Ali mora osigurati da zemljište bude u dobrom stanju. Ali da bi dobio ta sredstva poljoprivrednik mora ispuniti uvjete koji se nazivaju „višestruka sukladnost“a koji su vezani uz dobrobit životinja, korištenje pesticida, nitratnu direktivu i zaštitu voda, što je već poznato kao dobra poljoprivredna praksa.
Za Prvi stup Hrvatska je dobila 373 milijuna eura, s tim da nam je Europa ponudila isto ono što je dala u zadnjem valu proširenja 2005., a to je da će u prvoj godini pristupanja EU Hrvatskoj dati 25% od tog iznosa. A mi na taj iznos možemo dati još 30% iz svog nacionalnog proračuna. Svake iduće godine se tih 25% kroz pet godina povećava za 5%, a onda se drugih 5 godina suma povećava za 10% i po isteku prijelaznog razdoblja dolazimo na 373 milijuna eura. Međutim, mi s tim novcem u prvim godinama nismo zadovoljni, to nam nije dovoljno i o tome ćemo još razgovarati s Europskom Komisijom“.
Za Drugi stup, prema riječima ing. Gelo Hrvatska će iz proračuna Europske unije dobiti i 352 milijuna eura. On uključuje projekte ruralnog razvitka koji će biti usmjereni na konkurentnost poljoprivrednih proizvođača ( nap.ulaganja u izmuzišta, sustav orošavanja, gnojilište i slično) i biti će sufinancirani sa 50% povrata uloženog novca. Nadalje biti će mjera usmjerenih na kvalitetu življenja u ruralnim sredinama; infrastruktura, razne usluge, LIDER inicijativa koja dolazi iz lokalnih zajednica.Vrlo važan segment politike ruralnog razvoja predstavljaju i agro - okolišne mjere jer se dodatna sredstva mogu dobiti za ekološku i integriranu proizvodnju. Također je moguće dizajnirati i specifične mjere za pojedina područja ( npr. borba protiv erozije, lošija pedološka svojstva tla i slično).
Sada već unutar Europe traju rasprave što napraviti u perspektivi sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom u razdoblju 2013-2019. godine. Zato Prvi stup garantira poljoprivredniku nekakav dohodak kroz 6-7 godina, do iduće reforme poljoprivredne politike u EU.“
„ U važnije zahtjeve ulazi i to da se za minirano poljoprivredno zemljišta napravi ekstrapolacija i da se ta sredstva pridodaju u Prvi stup. O ovom zahtjevu još uvijek razgovaramo s Europskom komisijom, a ne radi se o značajnim poljoprivrednim površinama!
Kvota je ostala samo za dva poljoprivredna proizvoda za šećer i za mlijeko.Mlijeko ima proizvodnu kvotu no ta će se kvota ukinuti 1.4.2015.godine u svim zemljama članicama EU“ - najavljuje ing. Ružica Gelo .“ Svatko će moći proizvoditi koliko hoće.Tko će se bolje snaći na tržištu, to je drugo pitanje“- govori glavna hrvatska pregovaračica za poglavlje 11 te dalje iznosi informacije“ Kod mlijeka postoje dvije kvote, jedna je kvota za isporuku mljekarama, a druga je kvota izravna prodaja – količina koju proizvođači plasiraju na svojoj farmi, ali ni prva ni druga ne uključuje vlastitu potrošnju. Prijedlog je da bi i prva i druga kvota bile na razini od oko750 milijuna litara. Kvota za šećer ostaje i nakon 2015. godine“.
„Do 2015. postoji zabrana podizanja novih vinograda. To je jedna od mjera kojom se regulira tržište i nastoji se zapriječiti hiperprodukcija vina. Ta bi se zabrana trebala također ukinuti 2015. godine te će vinograde moći podizati tko hoće i koliko hoće“..
Poljoprivredno zemljište ne ulazi u poglavlje 11 nego ulazi u područje Slobode kretanja kapitala. Za poljoprivredno zemljište Hrvatska traži prijelazno razdoblje od 12 godina. No hoće li RH dobiti uistinu prijelazno razdoblje od 12 godina ili manje saznati će se uskoro.
Post je objavljen 17.09.2010. u 15:45 sati.