Marketing
Na rubu znanosti: mudroljublje, a ne šarlatanstvo
Nedavno je okolo po hrvatskom svemrežju bila živahna diskusija o emisiji "Na rubu znanosti", o čemu sam i ja nešto objavio. Fascinantno je, koliko je ta tema privukla pažnje i uzvitlala strasti ("a nije o ustašama i partizanima", kako netko reče 
).
Branim znanstveni skepticizam od pseudoznanstvenika, koji smatraju da imaju pravo zastupati sasvim proizvoljne, ničim potkrijepljene tvrdnje o svijetu. Skepticizam je osnova znanstvenog postupka. Privaćamo kao dobro potkrijepljene one tvrdnje o svijetu, koje su izdržale više rigoroznih provjera, a taj proces provjere nikad nije načelno zaključen. Šarlatani, pseudoznanstveici, kažu: "Pa da, u sve treba sumnjati, dakle i u sve znanstvene tvrdnje", pa onda preskaču sve ono bitno o metodama provjere, i tvrde da imaju pravo lupetati što hoće, kad ionako ništa nije apsolutno sigurno.
Dvije opaske o znanosti i odgovorima na osnovna pitanja, za kojima ljudi po prirodi žude (vidi Kantovu "Kritiku praktičnoga uma"): o onome što jest, i o onome što treba biti (i činiti).
Religija (metafizika) se ne smije pokušati takmičiti sa znanosti na području istraživanja onoga što jest. Uvijek ima neodgovorenih pitanja, koje su predmet znanstvenih istraživanja. Npr. u teoriji evolucije, ima nejasnoća na koja se hvataju kreacionisti, pa onda nadovezuju svoje proizvoljne odgovore, negirajući znanstvenu metodu. Uvijek ima pitanja na koja znanstvenik iskreno može odgovoriti "ne znam". Vjernik pak onda "trijumfira" tvrdnjom: "Ali ja znam! Sve je to Božja volja!" Pa, možda - ali kako Bog provodi svoju volju? Može se biti vjernik i znanstvenik. Istražujemo činjenice o svijetu i prirodne zakone. Možete vjerovati da je prirodu stvorio i zakone postavio Bog - to ne opravdava proizvoljne tvrdnje o toj prirodi i tim zakonima.
Međutim, ograničenje je znanosti da ne može baš ništa reći o onome što TREBA biti. Iz spoznaje onoga JEST ne može se logički ništa zvesti o TREBA, to je Locke postavio i nema se što dodati.
- Trebamo li pokušati pomoći gladnima u Kongu, ili ih pustiti da umiru?
- Treba li dozvoliti istospolnim parovima da sklapaju brak?
- Treba li fiskalna politika u prvi plan staviti poticanje otvaranja radnih mjesta ili stabilnost valute?
- Treba li poticati odlučivanje naroda referendumom, ili je bolje da odlučuju uži krugovi?
Tu znanost može dati neke podloge za diskusiju, može nas uputiti KAKO nešto činiti ili postići, može istraživati razne aspekte i posljedice raznih naših djelovanja, ali ne može generirati odgovor sama po sebi. Nitko ne može, kao ljudsko biće, biti SAMO znanstvenik (čak ni Vulkanac to ne može)
Post je objavljen 04.09.2010. u 20:53 sati.