Ne samo da se ljudi, miševi i štakori znatno razlikuju, o čemu je već bilo govora, razlikuju se i ljudi međusobno. Naizgled sitne razlike na makrorazini mogu polučiti velike razlike.
Uz to, način života ljudi je važan faktor pri nastanku i razvoju bolesti te načinu na koji organizam reagira na lijekove.
Razine vitamina D mogu imati drugačije efekte na arterosklerozu kod bijelaca i crnaca, a specifično žene se također rasno razlikuju.
Kako takve razlike uzeti u obzir kad se ljudske bolesti istražuju na životinjama? Provesti godine razvijajući modele karakteristične za rasne razlike? To zvuči apsurdno. Razvijati modele za dječje bolesti, staračke bolesti, tjerati životinje koje se koriste u pokusima da piju, puše, jedu nezdravu hranu i stresno žive, tako da modeli što više odgovaraju ljudskom načinu života? Ili ih genetski izmanipulirati tako da od rođenja razvijaju osobine i simptome ljudskih bolesti koje kod ljudi nastaju nakon godina i godina stresnog i nezdravog života....
Svaka ljudska bolest je pod nekim utjecajem načina života, nijedna se ne odvija u čistoj laboratorijskoj okolini gdje su temperatura i vlaga posebno regulirane...
Jednostavnije i logičnije je pomno istraživati ljude, njihove bolesti na njima samima udružene s njihovim vlastitim porocima i izborom...
Post je objavljen 30.08.2010. u 13:05 sati.