OKRUTNOST PREMA ŽIVOTINJAMA
SVE JE ČEŠĆA POJAVA U DRUŠTVU, A MALO SE TOGA PODUZIMA DA SE SPRIJEČI
I životinje zaslužuju dostojanstven život
Ne moramo ih voljeti, ali ih moramo poštovati, pustiti ih da žive u miru, poručuje Zdenka Jelovčan, predsjednica riječkog Društva za zaštitu životinja
Siniša PUCIĆ
Zakona kaže da ih treba poštivati, ali se on slabo ili nikako ne provodiU javnosti je uvriježeno razmišljanje kako ljude treba zaštititi od životinja, ali nebrojeno je mnogo slučajeva iz naše prakse koji pokazuju koliko ljudi mogu biti okrutni prema životinjskoj vrsti, poručuje Zdenka Jelovčan, predsjednica riječkog Društva za zaštitu životinja, čija je karijera aktivistice u borbi za njihova prava dosegnula brojku od 16 godina. Njezine bitke da se omogući dostojanstven život četveronožnim lajavcima, mijaukavcima i drugim čudnovatim stvorenjima iz svijeta životinja, često su usmjerene protiv neodgovornih institucija koje bi trebale provoditi zakon, a to ne čine, zatim protiv sadistički nastrojenih vlasnika koji zbog nezadovoljstva sa samima sobom iskaljuju bijes na dojučerašnjim kućnim ljubimcima, a danas žrtvama, kao i protiv neodlučnosti medija i ljudske zajednice da se aktivnije uključi u zaštitu i brigu prema životinjama.
Upozorenje pa prijava
Iako umorna od svega te nerijetko izložena prijetnjama onih kojima nije strano dignuti ruku kako na životinju tako i na čovjeka, ne odustaje dok se ne kazne počinitelji.
– Sve ove godine sve teže mogu gledati ostavljene životinje, a kamoli one mučene kojih ima, nažalost, jako puno. Životinje ne moramo voljeti, ali ih moramo poštovati, pustiti ih da žive u miru. Uvijek se dogode oni lijepi trenuci kada ostavljene životinje bivaju udomljene, ali, evo, godišnje napišem barem 50-ak prijava mučenja životinja. Najviše me ražalosti nezainteresiranost nadležnih institucija za ovakve slučajeve, poput veterinarske inspekcije i policije, iako su po važećem zakonu dužne reagirati i kazniti mučitelje, ističe Jelovčan, kojoj je za vrijeme našeg kratkog razgovora više puta zazvonio telefon, a s druge strane žice oni koji više ne mogu ili ne žele brinuti za kućne ljubimce pa ih se žele riješiti.
»Društvo za zaštitu životinja je dobilo prijavu ljudi iz vaše blizine u kojoj se navodi da se prilično neodgovorno odnosite prema vašem psu koji je uglavnom stalno zatvoren, da se ne izvodi u šetnju, da je možda bez dovoljno vode ili hrane, vjerojatno zanemaren. U slučaju istinitosti navedenog, sa svoje strane tražimo da hitno poboljšate odnos prema psu koji bi vam trebao biti član obitelji i prijatelj. Osigurajte mu uvjete života u skladu
Tužne pseće sudbine
Sa žaljenjem se Jelovčan prisjeća ubijenog rotvajlera Astora u Dramlju 2008., nakon što su ga susjed i vlasnik do smrti istukli. To potvrđuje onu narodnu »ubiti nekog kao psa«, a znači oduzeti život nekom bez milosti i straha od bilo kakve kazne. Isto tako, ali sa sretnijim završetkom zahvaljujući volonterima u azilu, spašena je kujica ovčarka, koja je zatečena skotna, s ogrlicom zaraslom u vrat zbog nemilosrdnog vezivanja lancem.
– Tužne su to sudbine nemalog broja kućnih ljubimaca koji nešto »sagriješe«. Stoga, apeliramo na javnost, medije i nadležne institucije da zaštite kućne ljubimce, prvenstveno strožom primjenom Zakona. Ovako se u našem društvu izgrađuje mišljenje kako jedino ljude treba zaštiti, dok sva ostala bića može se mučiti i ubijati, što dovodi do izumiranja mnogih životinjskih vrsta, rekla je Jelovčan.
Kazne i do 100 tisuća kuna
Prema Zakonu o zaštiti životinja, novčanom kaznom od 50 tisuća kuna do čak 100 tisuća kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako, između ostalog, ubija životinje, nanosi im bol, patnju i ozljede ili ih namjerno izlaže strahu te po još ostalih 30 stavaka. S nešto manjom kaznom, od 30-50 tisuća kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako primjerice daje žive životinje kao nagrade u igrama na sreću ili koristi tehničke uređaje, pomoćna sredstva i naprave kojima se u obliku kazne utječe na ponašanje životinja, uključujući bodljikave ogrlice ili sredstva za dresuru koja uključuju upotrebu električne struje ili kemijskih tvari. Osim toga, Zakon navodi dodatnih 60 stavaka kojima se pravne osobe kažnjavaju u različitim situacijama mučenja životinja. Najmanjom novčanom kaznom od 5 do 30 tisuća kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako nije registrirana za držanje životinja.
s njegovim potrebama«, glase mnoge prijave neodgovornim i okrutnim vlasnicima pasa koje Jelovčan na ovaj način želi upozoriti.
Nekada takvo pismeno upozorenje, dostavljeno na kućnu adresu osobe čije je maltretiranje kućnog ljubimca netko od susjeda dojavio Društvu, poboljša odnos prema životinjama. No, ukoliko to ne poluči očekivane rezultate, slijedi prijava policiji temeljem Kaznenog zakona, odnosno Veterinarskoj inspekciji temeljem Zakona o zaštiti životinja.
Zakazale institucije
Jelovčan i ostali malobrojni aktivisti u Društvu uložili su puno truda u izradu Zakona o zaštiti životinja koji nalaže poštivanje svačijeg prava na život, ali, kako kaže, slabo se ili nikako provodi, zbog čega prava životinja kao i da ne postoje. Za razliku od sličnih zakona u inozemstvu, prema iskustvu Jelovčan, veliki broj slučajeva u Hrvatskoj završi kako je i počeo – na prijavi, dok u drugim zemljama, osobito onim razvijenijim, već po pozivu na teren izlazi inspekcija koja ima ovlast teško financijski kazniti mučitelja i oduzeti mu životinju. Sve proteklo vrijeme na tome se i kod nas radi, ali zasad bez uspjeha i sa sve više tužnijih priča.
– Jako me pogodio slučaj iz 2007. koji je danas na DORH-u, a riječ je o mučenju pasa na Praputnjaku od strane Nikole Crnića, na što niti policija, a niti veterinarska inspekcija unatoč fotografijama i svjedocima nisu ništa učinile. Psi su bili zatočeni u obližnjoj šumi u bačvama, bez hrane i vode, vezani lancima. Od svih mučenih pasa, samo je jedna kujica preživjela, i to jedva, spašena reakcijom zagrebačkih veterinara te nedavno sretno udomljena. Takve žive rane na tijelu jednog živog bića nisam dotad vidjela, to je bilo strašno. Jednako kao što smo mi ustrajni u zaštiti životinja, tako isto državni organi trebaju biti rigorozni u provedbi zakona, posebno kaznenih odredbi za ubijanje ili maltretiranje tih nezaštićenih bića, dodaje Jelovčan, istaknuvši kako se dosad najčešće sretala s mučenjem pasa i mačaka, ali mnogi će se iznenaditi da su ljudi ukazali na zlostavljanje ptica, kornjača, krava i magaraca. Ostavljene bez hrane i vode, čak i u kontejnerima za otpad, zavezane kratkim lancem na suncu, ograđene u malom, neadekvatnom prostoru za život, samo su neki od primjera zlostavljanja životinja, kojih je, nažalost, sve više.
------------------------
Iz Novog Lista http://www.novilist.hr/
Post je objavljen 28.08.2010. u 08:11 sati.