Zanimljivo je pratiti kako su neke zemlje i gradovi u određenom povijesnom razdoblju središte svijeta , a u drugom zaboravljena područja.
To možemo pratiti na primjeru Arapskog poluotoka na kojem su smještene današnje države Iran i Irak.
Danas se to područje smatra slabo razvijenim i prepuno je ratova i sukoba.
U povijesti se zvalo Mezopotamijom (međuzemlje koju dijele rijeke Eufrat i Tigris) i Asirijom.
Ljudi su se u tim krajevima bavili poljoprivredom i trgovinom.
Bilo je , naime, potrebno zapisivati koliko je čega proizvedeno i koliko se troši (bilo da se kupuje ili da se prodaje).
Taj je posao bio povjeren značajnom trgovcu imenom Aurbanibal koji je osnovao knjižnicu (Asurbanipalova knjižnica) u kojoj je skupljao glinene pločice.
Naime, svi podaci ugravirali bi se u glinene pločice pravokutnog oblika koje bi se potom pekle na suncu.
Tako bi otvrdnule i bile vječne, a podaci na njima sigurno pohranjeni.
Bilo je to prije oko 4 000 godina pr. Kr.
Jako ih je malo očuvano. U ratnim vihorima Asirija je bila spaljena pa tako i Asurbanipalova knjižnica. Glinene pločice su se u požarima zbog visoke temperature rastopile, odnosno pomiješale jedna s drugom i izgubile oblik grafita na sebi, dakle podataka.
Glinene pločice predstavljaju početak knjiške pismenosti i smatraju se svojevrsnim ekonomsko-pravnim dokumentima.
Post je objavljen 23.08.2010. u 19:59 sati.