za koji dan počinje cvatnja ambrozije i nevolje za tisuće alergičnih ljudi. pupoljčići na vršcima alergogene biljke samo što ne popucaju.
putujući u slavoniju detektirala am čitave parcele zarasle u ambroziju na način kao da je posijana kakva ratarska kultura, i tako svaka deseta.rub ceste da i ne spominjem. može se reći da su u cijelosti auto ceste praćene grmljem ambrozije, u kontinentalnom dijelu hrvatske.
žalosna je činjenica da na pobrojenim obradivim parcelama raste ambrozija, a da nitko nije bilo stimuliran da na te zapuštene i zakorovljene parcele zasije hranu za nas i za opskrbu turističke zone i sezone.
da se vratim na alergijske nevolje ljudi koje izaziva ambrozija.
Kod nas je alergija na ambroziju jako učestala jer se ambrozija u posljednje vrijeme jako razmnožila. Alergija na ambroziju spada u skupinu polenoza, alergijskih bolesti koje uzrokuju peludi. Pelud ili polen je muška rasplodna stanica biljke, vidljiva mikroskopski. Ima ih najviše u zraku kad je vjetrovito ili sunčano, a kad zahladi, manje ih je. Cvjetanja trava, cvijeća, stabala i korova ambrozije nema jedan-dva mjeseca zimi i to je jedino vrijeme kad uopće nema polenoza. Poleni se dobro hrane na vlažnoj sluznici čovjeka. Zato peludi zahvaćaju dišne puteve od nosa do najmanjih bronha, konjuktivu oka, rijetko kožu.
Ambrozija je u Europi rijetka biljka. Ona raste u Panonskoj nizini, dakle u nas sjeverno od Save i Kupe, u sjevernoj Italiji, u dolini rijeke Rhone u Francuskoj. Na Jadranu je nema osim na nekim mjestima na Krku i oko Zadra. Smatra se da je u Europu unesena prije tridesetak godina žitom uvezenim iz SAD. Ambrozija se hrvatski zove limundžik (ne zna se odakle taj naziv). Ona spada u skupinu korova (u toj je skupini i maslačak). Od svih korova, ambrozija je najagresivnija. Taj je korov visok 1-1,2 m, zelene je stabljike, čvrstih zelenih ušiljenih listova, žutih cvijetova. Obitava uz puteve, ceste, zidove, na nekultiviranim mjestima. Širi svoj pelud od početka kolovoza do kraja listopada, na prijelazu ljeta u jesen. Druge peludne alergije javljaju se već od kraja veljače (lijeska), u travnju (trava), u lipnju (lipa). Krajem kolovoza korov nabubri od kiše, rasprsne se i zrakom počnu letjeti bezbrojni peludi i ostale čestice tog korova. Raznih korova ima sve više, vjerojatno jer ima sve više ugljičnog dioksida od koga bolje diše. Ambrozija ima i u gradu i na selu. Nagla zatopljenja potiču naglo cvjetanje, a time se povećava koncentracija peluda u zraku, koji vjetar daleko raznosi.
Navodno, od sveg polena koji je sadržan u zraku, oko 70 % polena samo je od ambrozije, a sav ostali polen od sveg je drugog bilja i drveća.
Klijavost sjemenke ambrozije moguća je i nakon 35 godina.
Obzirom na pročitano gdje god zapazite biljku, na autobusnoj stanici, u parku, u susjedovom vrtu, u svom vrtu, ispred zgrade, iščupajte je kao što korov treba čupati.
[IMG]http://img130.imageshack.us/img130/8918/ambrozija060807.th.jpg[/IMG]
Uploaded with ImageShack.us
Post je objavljen 23.08.2010. u 08:30 sati.