tramuntana
NA TRAMUNTANI, NAJŠUMOVITIJEM DIJELU CRESA, VRIJEDNE SNAGE EKO CENTRA IZGRADILE LABIRINTE
ČAROBNA MJESTA POVRATKA PRIRODI
Prvi creski labirint, za čiju je izradu iskorišteno više od tri tisuće komada kamena, izgrađen je 2003. godine. Riječ je o Vesninom labirintu, posvećenom starohrvatskoj boginji proljeća, koja prirodu odijeva ruhom pupoljaka, cvijeća, trave i listova
Labirint je uvećana replika onog iz katedrale Notre Dame de Chartres u FrancuskojŠetnja labirintom vraća ravnotežu i mirnoću, djeluje meditativno i razbistruje um. Metafore životnog puta, labirinti su čarobna mjesta koja nas vode u potragu za samim sobom istovremeno nam otkrivajući put povratka Prirodi. Uronjeni u netaknutu prirodu, labirinti dobivaju posve novi kontekst. Vidljivo je to na primjeru sedam labirinata koje su vrijedne snage Eko-centra Caput Insulae u Belom izradile na području Tramuntane, najšumovitijeg sjevernog dijela otoka Cresa. Simboli životnog puta, mjesta koja ne postoje zato da bismo se u njima izgubili, već da bismo pronašli sebe – labirinti od pamtivijeka drže duhovni dijalog otvorenim. Labirinti nikli na Cresu uklopljeni su u tamošnju prirodu, kako bi olakšali komunikaciju čovjeka i duha Prirode te kako bi ona dovela do shvaćanja naše povezanosti sa svime u prirodi, a tako i do zaustavljanja svega pogubnog što joj činimo.
Prvi creski labirint, za čiju je izradu iskorišteno više od tri tisuće komada kamena, izgrađen je 2003. godine. Riječ je o Vesninom labirintu, posvećenom starohrvatskoj boginji proljeća, koja prirodu odijeva ruhom pupoljaka, cvijeća, trave i listova.
Najveći posvećen Ladi
– Labirint je uvećana replika labirinta iz katedrale Notre Dame de Chartres u Francuskoj. U većini talijanskih katedrala postoje zidni labirinti, a u Francuskoj su većinom podni, poput tog iz Chartresa, objasnio nam je dr. Goran Sušić, predsjednik i osnivač Istraživačko-edukacijskog centra za zaštitu prirode Eko centra Caput Insulae Beli.
Najveći labirint na Cresu posvećen je Ladi, starohrvatskoj boginji ljepote i ljubavi. Smješten na zelenoj stazi, ovaj je labirint replika antičkog rimskog labirinta otkrivenog u Puli sredinom prošlog stoljeća. Za razliku od drugih labirinata koji imaju samo jedan put van, ovaj je poseban po tome što ima jedan ulaz i jedan izlaz. U njegovoj izradi, koja je trajala više dana, sudjelovala je veća grupa volontera. Konačni je rezultat labirint koji je prekrio čitavu veliku livadu i kroz koji je put dugačak više od 1.400 metara. Uz sve navedeno, značajan je i po tom
Sedam
eko staza Kroz ova vrata kreni u jedan drugi svijet, svijet u kojem se ljepota Prirode isprepliće s prošlošću, umjetnošću, poezijom, labirintima, drevnim mitovima, legendama... Osjeti dodir i iskonsku snagu beskrajne ljepote postojanja – riječi su koje posjetitelje uvode u čarobni svijet sedam eko staza, ukupne duljine 60 kilometara. Creski labirinti smješteni su u neposrednoj blizini tih staza pa je njihovo pronalaženje veoma jednostavno. Potrebno je samo imati dobru kondiciju, ili pak jaku želju, obuti udobnu obuću i odjeću, opskrbiti se vodom i krenuti u inspirativnu šumsku pustolovinu. Prva od sedam staza – Izložba Povijest i umjetnost u prirodi (crvena staza) posebno je atraktivna zbog dvadeset i jedne umjetničke skulpture kipara Ljube de Karine, s uklesanim stihovima creskog pjesnika A.V. Mihičića. Šetnja ovom stazom počinje i završava u Eko centru. Za ljubitelje prirode i sve one koji žele nešto drukčije od ponude tipične za masovni turizam tu su i staze Kroz Potok (crna staza), koja počinje na plaži, Staza masmalića (plava staza), koja vodi od Belog do sela Niska i natrag te Staza orhideja (narančasta staza) čiji je početak u Porozini. Od sela Žanjevići do lokve Kosmačev i Belog vodi Vilinska staza (ljubičasta staza), a tu su i Pepijeva staza (zelena staza) te U igri s Prirodom (tirkizna staza), najkraća staza prvenstveno namijenjena poučavanju djece prirodnim vrijednostima.
e što se smatra najzamršenijim labirintom na svijetu, budući da zbog različitog ulaza i izlaza prolaz kroz njega traje oko 45 minuta.
Nakon najstarijeg i najvećeg, možemo spomenuti i najmlađi creski labirint. U pitanju je Izidin labirint u obliku sedmerokrake zvijezde, posvećen čudotvornoj Crnoj Madoni, koja stoji u župnoj crkvi u Belom, čiji je kult povezan s ostacima kulta božice Izide, drevne egipatske Majke Boginje koja simbolizira rođenje, plodnost i bogatstvo zemlje. Upravo stoga, uz Izidin labirint, koji se nalazi u blizini Vesninog labirinta, nalazi se i replika Crne Madone iz Marije Bistrice, postavljena u kapelicu izrađenu uz potporu Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba.
Ples na šumskim $ oplancima
Labirint u obliku koji i danas koriste Indijanci iz Arizone nosi ime po Tari, što na tibetanskom znači zvijezda, ali i ona koja oslobađa, dok je Ishtar, boginja ljubavi i plodnosti u Asiraca i Babilonaca, ime posudila sedmostaznom, kretskom ili klasičnom labirintu koji Hopi Indijanci, kojima predstavlja simbol Majke Zemlje, koriste i dan danas. Rusalkin labirint posvećen je Rusalkama, vilama iz starohrvatske mitologije koje plešu na šumskim proplancima u noći mladog mjeseca.
Uz šest labirinata koji se nalaze u šumi, tu su još dva, smještena u dvorištu Eko-centra Caput Insulae Beli. Ozirisov »zeleni« labirint od smilja i kadulje, posvećen staroegipatskom bogu Prirode čija je žena bila boginja Izida, namijenjen je djeci, ali naravno i odraslima, dok se osmi, zidni labirint nalazi, kako mu samo ime kaže – na zidu Centra. Iako je najmanji, labirint koji je mramorna replika onog iz katedrale u Chartresu, namijenjen je svima onima kojima se ne da šetati po šumi i kao takav uspješno ispunjava svoju meditativno-zabavnu funkciju. Istraživanja su naime dokazala da i lagana »šetnja« prstom ima pozitivan utjecaj ne centralni živčani sustav.
Ivana KOCIJAN
Preuzeto iz Novog Lista http://www.novilist.hr/
----------------------------------
lp, boro
http://www.supovi.hr/
Post je objavljen 20.08.2010. u 08:15 sati.