„Koliko je potrebno da se zapiše prava lokacija?“
„Kupac je naručio tri! Koliko je teško izbrojati tri?“
„Kako je moguće da nam nedostaje robe u vrijednosti 10.000 kn?“
„Kako je mogao zaboraviti natovariti pola isporuke?“
„Naši su zaposlenici idioti!“ „Jednostavno ih nije briga.“ „Ne trude se.“ „Ne slušaju.“
U redu, većina nas je prošla kroz ovakve frustracije zbog netočnosti i neažuriranosti zaliha. Ali koliko nas je zaista zastalo i pokušalo razumjeti zašto dolazi do ovih situacija? Jedna od najuobičajenijih grešaka koja se pravi pri rješavanju problema s točnošću jest primjenjivanje rješenja prije nego se problem u potpunosti shvati. Tvrtke često pretpostavljaju da će postavljanje sustava bar kodova za prikupljanje ili uvođenje programa cikličkog brojanja automatski riješiti probleme s točnošću. Iako su i jedno i drugo dobra sredstva, ona ne garantiraju točnost, a u nekim slučajevima mogu imati i veoma slab ili čak negativan učinak na točnost. Razumijevanje naravi grešaka ključno je pri primjenjivanju prikladnih rješenja za određene vrste grešaka s kojima se susrećemo....
U ovom članku na www.logiko.hr pokušavamo dati pregled uzroka grešaka koje se događaju u skladištu i koje onda uzrokuju i netočnost kod inventura i popisa zaliha.
Ukoliko nemate živaca dalje čitati kliknite na ovaj link i prijavite se na Logiko seminar INVENTURA I TOČNOST ZALIHA na kojem uistinu jako detaljno prolazimo ovu noćnu moru zvanu POPIS ZALIHA ili INVENTURA..
Općenito postoje dva glavna tipa grešaka – one uzrokovane nedovoljnim znanjem i one uzrokovane nedostatkom pažnje.
Primjeri grešaka uzrokovanih nedovoljnim znanjem uključuju:
* Greške nastale kada uposlenik ne razumije pretvaranje jedinica mjere i kao posljedica toga sve broji podjednako.
* Greške nastale kada uposlenik ne shvaća da je predmet s kojim rukuje komplet i umjesto toga gleda na svaki dio kao zaseban komad.
* Greške nastale kada uposlenik ne shvaća da kada uzme predmet #XXX mora provjeriti detaljni opis i odabrati boju koja je tamo naznačena.
* Greške nastale kada uposlenik ne razumije kako se koristi mjerna vaga i koristi neprikladnu veličinu uzorka ili nepravilno sastavi uzorak.
* Neispravna prilagodba cikličnog brojanja nastala zbog toga što osoba koja nadzire brojanje ne razumije sustav raspoređivanja
Primjeri grešaka nastalih nedostatkom pažnje uključuju:
* Odabir pogrešne količine dijela.
* Odabir pogrešnog predmeta.
* Nedostajanje predmeta na narudžbi.
* Unos broja radnog naloga u polje za količinu kod izvješća o proizvodnji.
* Zaboravljanje unosa transakcije.
* Dvostruki unos transakcije.
* Prebacivanje brojeva ili slova u broj proizvoda ili količinu
Greške uzrokovane nedovoljnim znanjem, iako su često složenije, mogu se ... više
Post je objavljen 17.08.2010. u 09:26 sati.