Zahuktale su se pripreme Brđana za skorašnji nastup na 1.B ligi. Kapetan momčadi, MK Ivan Krnić prepustio je za početak igračima samostalno pripremanje, nakon čega slijede zajednički sastanci na kojima će se taktika izbrusiti do najsitnijih detalja. Igrači su s velikim veseljem prionuli pripremama, svatko na svoj način, ovisno o osobnim afinitetima. Neki su početak bazirali isključivo na fizičkom dijelu priprema pa svakodnevno plivaju ili još češće, igraju košarku. Drugi rade na svom repertoaru, treći pokušavaju skinuti višak kilograma, misleći valjda da će tako biti uspješniji u Solarisu od 4-13. rujna.
- Neka nitko ne misli da mu je mjesto u ekipi osigurano, rekao je kapetan Krnić, te dodao kako strogoću neće trenirati samo na strancima, Ibri i Berczesu.
Predsjednik Bužančić sve to gleda iz drugog plana, ali s velikim optimizmom, i za to vrijeme pokušava izvući klub iz recesije doslovno "noktima i zubima".
Posljednje informacije kažu kako problema neće biti, te kako će igrači biti smješteni u najvećem komforu u Solarisu, kako i priliči ekipi koja je lani suvereno poput tornada razbucala konkurenciju u drugoj ligi i na kvalifikacijama.
A na košarkaškom terenu na kojem i dalje dominira "košarkaški lobby", sve je življe. Počeli su dolaziti i članovi druge ekipe koji kao i u šahu još pomalo kaskaju nad klupskom elitom. Ali imaju volju, to je najvažnije.
Vratio se s ljetnih priprema i Vjekoslav Biliškov, zamjenik predsjednika Stegovne komisije Š.K.Brda, i što je manje važno, igrač Š.K. Bibinje.
Vjeke nije bilo mjesec dana, ali se uklopio ko da je jučer otišao. Najbolje se na terenu slagao s kapetanom Krnićem, taj tandem bio je u srijedu navečer nesavladiva prepreka za sve na terenu.
Zbog sve većeg broja poziva i zahtjeva za objašnjenjem što se to događa na košarkaškim terenima Sportskog centra Brda, dužni smo čitateljima pojasniti košarkaške aktivnosti članova i prijatelja kluba.
- S košarkom se počelo prije četiri-pet ljeta, a igrali su: Krnić, A.Šarić, Ivić, Šušak, Armanda, Biliškov, Saratlija, Kapitanović, Lovrić i mnogi drugi. Nekoliko puta došao je i Ivan Šarić, kao i sadašnji kapetan druge ekipe, Zlatko Tomić Potrebuješ, koji je jednom doveo i svog psa, inače čistokrvnog dobermana. Privezao ga je za klupu, a unatoč vrhunskoj dresuri, pas je stalno mrko i u stavu "pojest ću te" gledao Tomićeve čuvare pod obručima. Legenda kaže da je Tomić tog dana bio najbolji na terenu.
Vjerovali ili ne, jednom je zaigrao i sam predsjednik! Njega se nije "milovalo" u igri, pa je shvatio da mu ipak bolje ide logistika.
I malo pomalo, ekipa se osipala. Neki su otpali zbog ozljeda(Saratlija), neki su počeli rjeđe dolaziti zbog poslovnih obveza i drugih aktivnosti, a najčešće je na terenu bila trojka Krnić-Šarić-Ivić. Njih trojica postali su uskoro pravi vladari tog inače vrlo popularnog sportskog centra. Pobjeđivali su sve, i staro i mlado, i amatere i profesionalce, a nakon nekog vremena nitko od mladića koji inače treniraju košarku i dolaze na taj teren nije želio igrati protiv ove trojke.
Naime, na teren su u večernjim satima dolazile tinejdžerke gledati svoje ljubimce(ne naše junake, naravno), i mladićima nije bilo drago slušati poruge nakon serija poraza od "sijedog, debelog i onog s cvikama", kako su ih u početku nazivali.
I tako se u nedostatku pravih protivnika opet počelo s šahovskim obračunima na košarkaškom igralištu. Počeo je dolaziti mladi Josip Meštrović, zatim Miroslav Koludrović(u daljnjem tekstu Jackson), vratio se i Biliškov, tu i tamo dođe i Šuki i sad na terenu opet sve pršti.
Obzirom da je trojka Krnić-Šarić-Ivić prejaka za ove druge, onda se parovi moraju pomiješati. Upravo tu i nastaju najveći problemi. Svađu je nemoguće izbjeći ma koliko se trudili, ali na kraju ipak sve završi s analizom i pivom u birtiji "Šušur".
Post je objavljen 29.07.2010. u 15:13 sati.