Nakon što su osvojili mora, dupini su postali velika radost svakog mornara, vjerna pratnja ronilaca u istraživanju morskog dna, spasioci kupačima unevolji i osvajači dječjih srca.Kako im se odužujemo za toliku ljubav?
Kao i kitovi, dupini su pravi morski sisavci koji su se dugi niz godina prilagođavali životu u moru, postepeno gubeći sposobnost življenja na kopnu.
Prvi morski sisavci pojavili su se prije 50-ak milijuna godina. Danas postoji 31 vrsta dupina raznih oblika, boja i veličina koji naseljavaju sva mora svijeta; od polarnih do tropskih, gdje se kreću jednakom lakoćom kao i ptica u zraku.
Žive u skupinama uz poseban oblik komunikacije. U “sezoni ljubavi” mužjaci se glasaju karakterističnim zvižducima kako bi privukli ženke ili ih obavijestili o opasnostima. Majke dupini imaju poseban zvižduk koji koriste nakon rođenja mladih kako bi ih navikle na zvuk svog glasa.
Sluh ima važnu ulogu u životu dupina jer im omogućuje opažanje događaja na velikoj udaljenosti, vid im je jednako oštar pod morem kao i iznad površine, dok osjetilo mirisa kod njih ne postoji. Koža im je izrazito osjetljiva i zato nježna milovanja kod njih izazivaju poseban osjećaj ugode.
Zube ne mijenjaju poput ostalih sisavaca, a prema njihovu obliku i položaju može se zaključiti čime se hrane. Neki dupini jedu samo ribu (kao dupin Tursiops ili Spenella (Bijeli dupin)) i imaju između 80 i 150 zuba čiji je vrh okrenut unatrag. Dupini Teutofagi hrane se mekušcima i imaju malo zuba.
DUPINI NAŠEG MORA
Najpoznatiji i najzastupljeniji dupin našeg mora je Tursiops Truncatus koji se kreće uz obalu pa sve do otvorenog mora. On je vješti otimač ribe, voli igre među valovima, a posebno ga smiruje zalazak sunca. Sive je boje sa svijetlim, gotovo bijelim bojama na trubuhu. Njuška mu je kratka.Mužjaci dosežu do 3,90m i 275 kilograma, a ženke su nešto manje i lakše.
Hrane se najviše ribom i žive u skupinama po 10 do 25 dupina. Spolnu zrelost mužjak stječe s 10 godina života, a ženka između 5 i 12. Vrijeme reprodukcije je između lipnja i rujna na sjeveru te između prosinca i ožujka na jugu. Ženka “nosi” mladunče 12 mjeseci, a može “roditi” po jednog dupina svake 2-3 godine. Dojenje traje od 19 mjeseci do 4 godine, a mladi dupin je dug od 0,90 do 1,20 metara.
OSATALI DUPINI
Porodica dupina može se podijeliti u dvije skupine: MALI DUPINI koji ne prelaze dužinu od 4 metra (najpoznatiji među njima je Tursiops Truncatus) i VELIKI DUPINI, često pogrešno nazivani kitovima. Svi imaju zajedničku anatomsku karakteristiku, spojena prva dva kralješka koji im ograničavaju pokrete glavom.
Mali dupini
DUPIN HECTOR (Cephalorynchus hectori); 1,20 - 1,40 m, 40-50 kg, vrat i trbuh su bijeli, leđna peraja zaobljena, boravi oko Novog Zelanda, a hrani se malim ribama, glavonošcima i mekušcima.
CRNI DUPIN (Cephalorynchus eutropia); 1,60 m, 50 kg, tamnosive boje, boravište oko Čilea.
DOMAĆI DUPIN (Delphinos delphis); 1,70 - 2,40 m, 70 - 80 kg, sivo-plave boje, na bokovima puno svjetliji, boravi u morima dubine do 200 m , hrani se ribom, a posebno sardinom.
Tu su još: DUPIN MACCHIATO, STENELLA CLYMENE, GRAMPUS GRISEUS, ORCANELLA BREVIROSTRIS, SOUSA TEUSZII.
Veliki dupini
ORCA (Orcinus Orca); 6,50 - 9,50 m, 4 - 8 t (ženke: 5,50 - 7 m, 2,5 - 4 t), karakteristične crno-bijele boje, razvijena leđna peraja, bočne peraje velike i zaobljene. Hrani se velikom ribom, dupinima, kornjačama i morskim pticama.
Ostali: GLOBICEPHALA MELAENA, GLOBICEPHALA MACRORHYNCHA, PSEUORCA CRASSIDENS.
DUPINI - VOLJENI, ALI I MASAKRIRANI
Od davnine dupini očaravaju čovjeka i čine ga radoznalim. Ribari ih ne vole u blizini jer im uništavaju mreže i kradu ribu, iako su oni dobar vodič- gdje ima dupina, ima i ribe.
U raznim krajevima svijeta dupini se love i ubijaju usprkos uvedenim mjerama zaštite. Na otocima Faroer, između Škotske i Irske, postoji običaj “pokolja” stotine dupina svake godine. Ribari ih “opkole” barkama, hvataju u mrežu i ubijaju kako bi koristili njihovo meso i mast.
Zar je moguće da se čovjekov najveći “morski” prijatelj nađe na jelovniku?
Dupin, jedini prijatelj ronilaca na velikim morskim dubinama, zabavljač pomoraca na dalekim putovanjima, spasilac kupača u nevolji, veliki obožavatelj djece i najinteligentnije morsko biće - ulovljen u ribarevu mrežu i razrezan kao guma!!
Drugu veliku opasnost za dupine predstavlja zagađenost mora. Razni otrovi kemijsko - industrijske tvari koje se skupljaju na koži dupina i na ribi kojom se on hrani, izazivaju teške hormonalne poremećaje i onemogućavaju razmnožavanje.
Potpuno prilagođen morskoj sredini u kojoj se prirodno i lako kreće, dupin voli kontakte s čovjekom. Jedni im uzvraćaju ljubavlju i brigom, a drugi na najgori mogući način - ubijanjem.
Zbog svoje inteligencije, dupini se često dresiraju za izvođene predstava u bazenima, kao i za obavljanje podmorskih radova u brodogradilištima; brže zarone od ronilaca, služe kao glasnici za ljude na kopnu i one na dnu mora, pronalaze podmornice i izvršavaju prave vojne misije.
Želiš li “imati” dupina i brinuti se o njemu tijekom cijele godine, dobivati podatke o njegovu kretanju, druženju i razmnožavanju,obrati se agenciji na Velikom Lošinju:
Post je objavljen 24.07.2010. u 21:49 sati.