-Ovo sa dugom mi nije jasno – dođe Ivica s iznenadnim pitanjem – Istoga dana čujem na televiziji ili čitam u novinama, kako smo zadužena i prezadužena država, ali visine tih dugova se znatno razlikuju.... Koje su brojke točne? Striče Drago, možete li vi to razjasniti...? Pitao sam moga djeda, ali i on se zbunio....
-Dobro, Ivice, pokušat ću, ali će to potrajati. Zato ti lijepo donesi svoj čaj ovamo i sjedni s nama za stol...
Ista zaduženost a različite brojke
-Stvarno, Drago, zbog čega su istoga dana različite brojke?
-Sigurno ste pomislili, da tu netko sigurno laže... Laži nisu isključene, ali ne mora ih biti... Razlike mogu nastati i zbog „polazišta“, vrijednosti od koje se počinje računati. Sve su to statističke vrijednosti. Lijepo ih oslikava ona pošalica o sarmi: „Dva su čovjeka u gostionici ručali. Jedan je pojeo dva mesna odreska (šnicla), a drugi tanjur kiseloga zelja. Prema statističkom prosjeku obojica su ručali sarmu...“ Lijepo, zar ne!
Najviše se razlikuju podaci, koji govore , koliko se milijardi kuna zadužila državna administracija za podmirivanje troškova predviđenih državnim proračunom... Razumljivo je zašto se to zove „državni dug“. S tim podacima barata trenutačna vlast. Ističe se i koliko je takovoga duga „naslijedila“ od „prethodne vlasti“, a sadašnje oporbe...
Uz zaduženost „države“ govori se i o privatnoj osobnoj zaduženosti pojedinih građana – najčešće kod stranih banaka, koje su kod nas otvorile svoje filijale, ili su kupile neke naše banke i kao takove dobile kod nas pravo poslovanja...
Neki statističari i takovu privatnu zaduženost pribrajaju onoj „državnoj“, pa ona tako postaje veća... To se opravdava činjenicom, da i te dugove vraćaju naši građani, kao i one „državne“. Kažu, da i to utječe na kupovnu moć i tako na standard građana.... To zapravo utječe na prihod države od poreza na zarade banaka...
Vele, da država „odgovara“ za sigurnost građana u poslovanju s bilo kojom bankom, koja ima pravo poslovati na njenom teritoriju... Jer, tobože, ubire porez na njihovu ostvarenu dobit... Da li je to baš tako...?
Osim toga nekima više odgovara baratati promjenama vrijednosti BDP-a (bruto društveni proizvod). Nije važno, što ga dobar dio građana baš i ne razumije....
Tko se služi kojim brojem državne zaduženostiTrenutačni obnašatelji državne vlasti skloni su u javnost iznositi manje brojeve i tako opravdavaju svoje „zadužničke“ poteze... Zašto spominjati privatne dugove pojedinaca? Njih će ionako vraćati oni sami... Ali zato treba spomenuti dugove naslijeđene od prethodne vlasti.
Oporbenjaci će se radije poslužiti većim brojevima i tako pokazati u javnosti rastrošnost i nesposobnost trenutačne vlasti... Njima bolje odgovara „ujediniti“državnu i „privatnu“ zaduženost... Ne odgovara im spominjati onaj dio duga od prošle vlade...
Dakle, svi se služe s točnim statističkim podacima – jedino poneki „zaborave“ reći, što je sve i na koji način obračunato...
Post je objavljen 18.07.2010. u 17:43 sati.