Pregled posta

SEKTOR MLJEKARSTVA U EU IMATI ĆE POTPORE

Da podsjetim, u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na Sljemenu u srijedu 14.7 dr. Ivan Jakopović načelnik odjela za stočarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i njegova suradnica ing. Marina Šubaša održali su edukativno predavanje pod naslovom PROIZVODNJA MLIJEKA U UVJETIMA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE EU. Predavanje je organizirala Hrvatska mljekarska udruga koja je početkom lipnja obilježila 60 godina svoga postojanja.
Predavanje je bilo namijenjeno proizvođačima mlijeka i ljudima koji su poslom vezani uz rad na mlijeku i njegovoj kvaliteti.
Ipak, vlasnici farmi mliječnih krava na tom su predavanju bili u manjini.

BUDUĆNOST MLIJEČNOG SEKTORA U HRVATSKOJ
Uz pregled stanja u proizvodnji mlijeka u EU, razvoju sustava zajedničke poljoprivredne politike (CAP), budućnosti te politike, troškova vezanih i nevezanih za proizvodnju mlijeka po odabranim zemljama i godinama, kriza mliječnog sektora u EU, pokazavši sve to na petnaestak projiciranih grafova, dr. Jakopović se posebno osvrnuo na mliječni sektor u Hrvatskoj.
Govoreći o vremenu koje dolazi članstvom Hrvatske u EU, a time i o budućnosti hrvatskog mliječnog sektora u EU dr. Jakopović je rekao slijedeće:
1. da je Hrvatska dio zajedničke poljoprivredne politike EU u kojoj sve zemlje članice imaju jednake mogućnosti, prava i obveze
2. da RH pripada jedinstvenom tržištu EU s 500 milijuna stanovnika gdje je mogućnost prodaje velika, ali velika je i opasnost konkurencije na našem tržištu
3. uređenje tržišta na razini EU : zbrinjavanje maslaca, mlijeka u prahu i tvrdoga sira
4. vlastita proizvodnja na razini EU: trajne izvozne subvencije
5. mogućnost korištenja prava iz fondova razvoja, strukturni fondovi i drugo
6. SPS potpora ( mi smo izabrali jedinstveno plaćanje po gospodarstvu –SPS- i tu je ugrađena a) potpora SPS za proizvodnju mlijeka od 0,50 kn po litri i potpora po mliječnoj kravi od 836 kn i b) potpora po površini livada i pašnjaka od 702 kn/ha i ostale obradive površine od 2.055 kn / ha.
Temeljno je pitanje: jesam li spreman za uvjete proizvodnje koje u okviru CAP-a. Ako nisam spreman što trebam poduzeti da budem spreman. Ulaskom u EU, Hrvatska preuzima zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP), a njenom primjenom stvoriti će se uvjeti za konkurentnu proizvodnju, što je od interesa za domaću poljoprivredu. Problemi će se pojaviti kod onoga dijela proizvođača koji se neće pripremiti za nadolazeće promjene.



PITANJA O LEGALIZACIJI OBJEKATA , ARKODU …
Nakon završene zadane teme prisutni su postavljali pitanja.
Mr. Srećko Ladišić, načelnik odjela za stočarstvo HZPSS je postavio pitanje ovako: da li mi možemo do kraja godine definirati – ako moje gospodarstvo nije spremno za ulazak u EU što trebam učiniti da bude spremno. Da li do kraja godine možemo definirati ta pitanja?
No Ladišić je kroz primjer Koprivničko križevačke županije u kojoj radi postavio i slijedeće pitanje: sada imam u okviru moga rada gospodarstva koja će raditi još pet i 10 godina, a poslije toga će se ugasiti jer nemaju nasljednika. Što će se desiti sa poljoprivrednim površinama takvih gospodarstava. Tko će te poljoprivredne površine obrađivati? I drugo : U ovakvom gospodarskom trendu kakav je u Hrvatskoj pogoni se gase na sve strane i ljudi ostaju bez posla. Mi bi trebali znati koliko godišnje maturanata i studenata izlazi iz škola i fakulteta koji ne mogu naći posao. Ulaganja u govedarsku farmu su znatno veće nego u manju farmu ovaca ili koza od oko 100 komada a proizvodnju ovčjeg i kozjeg mlijeka možemo plasirati na Europsko tržište „ rekao je Ladišić povezujući mlade koji ne mogu naći posao s otvaranjem manjih farmi koza i ovaca.
*
Ing. Vera Volarić, predsjednica Hrvatske mljekarske udruge upitala je : Koji su uvjeti da mljekari ostvare 0,50 kn po litri, odnosno kilogramu mlijeka?
_ Dr. Jakopović je odgovorio „ Ako danas ( srijeda 14.7.) prođe Zakon u Saboru svatko će u 2011. moći dobiti 0,50 kn za isporučenu litru mlijeka. Kada se tih 0,50 pomnoži s ukupnom količinom biti će to nekakva suma novca koja će se pribrojiti sumi novca od obradivih hektara zemljišta.Ulaskom RH u EU to plaćanje postaje pravo svakog gospodarstva.
Pretpostavka je da to u Bruxellesu bude prihvaćeno, jer to je sada tako dogovoreno. Do god mi ne potpišemo Ugovor sve je samo na dogovoru. No pretpostavka je da Europska Komisija nije neozbiljna pa da ne krši ono što je dogovoreno.

Slušatelji na edukativnom predavanju na Sljemenu. Predavanje drži ing. Marina Šubaša.

Ing. Volarić postavila je i pitanje o legalizaciji poljoprivrednih objekata: _“Za što je legalizacija objekata uvjet“? Dr. Jakopović je rekao da je točno da je jako mali broj objekata ( farmi) građen prema građevinskoj dozvoli, te da ti objekti nisu nigdje ucrtani. Legalizacija se može napraviti na način da se provedu one odredbe Zakona o gradnji koje su propisane. Dr. Jakopović je također rekao da su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja razgovarali s čelnicima općina, gradova i županija, razgovarali su i s ministricom prostornog uređenja, analizirali sve predmete koji nisu legalizirani. Sve se temelji na Zakonu o prostornom uređenju i graditeljstvu. Rekao je također da je problem slojevit i nije jednostavan, ali također da ima općina kojima nije interes da u svom okruženju imaju farme, jer ima prostornih planova napisanih kao da se život općine odvija na Trgu bana Jelačića, jer pojedinim čelnicima sve smrdi. No problemi se moraju rješavati i riješiti će se – konstatirao je dr. Jakopović, a to moraju poticati sami vlasnici nelegalnih farmi.
Srećko Ladišić, junior, rekao je da ako farma za proizvodnju mlijeka tehnološki zadovoljava kriterije, da je apsolutno treba legalizirati.
Netko je podsjetio da u Austriji ima mliječnih farmi građenih u neposrednoj blizini dječjih vrtića, u centru općine, pa se nitko od građana ne suprotstavlja egzistiranju takvih farmi.
Zašto je u Hrvatskoj suprotno ?
*
Zdenko Močnik poljoprivrednik iz Duge Rese je pitao „ Što znači upis u ARKOD za one koji ne upišu svoju zemlju u ARKOD?
Ja obrađujem 10 hektara zemlje u najmu a svoje zemlje nikakve nemam .Ja onda neću imati pravo na poticaj . Dajte doktore da taj upis u ARKOD krene“ rekao je Zdenko Močnik.

Dr. Jakopović je odgovorio da je zemlja temeljno pravo iz kojeg će proizlaziti pravo na poticaj. Objasnio je da je roka za upis u ARKOD do kraja ove kalendarske godine, što je potvrdio i nazočan ravnatelj HZPSS dr. Ivan Katalinić i rečeno je da naknadnog upisa zemlje neće biti. Dr. Jakopović ilustrirao je tu činjenicu primjerom jednog razgovora kazavši: Bio sam nazočan u Bruxellesu kada je jedan iz naše delegacije pred članovima Europske Komisije rekao, - mi ćemo za dvije, tri godine imati još hektara - na što je član Komisije rekao „ Od kuda vam dodatni hektari.“
Nekoliko prisutnih je predložilo da Ministarstvo poljoprivrede o važnosti i značaju ARKODA te razlozima upisa zemlje mora govoriti u emisijama za selo radija i HTV-a, kako bi ljudi obavijest čuli i ozbiljno je shvatili, te upisali u ARKOD svoje obradive površine zemlje.
Ing. Volarić obećala je novu temu edukativnog predavanja u jesen.


Post je objavljen 18.07.2010. u 17:11 sati.