UMRO LIKOVNI UMJETNIK I PRIZNATI LIKOVNI PEDAGOG IZ KASTVA BOGOMIL KARLAVARIS
Slikar primorskih i ravničarskih krajobraza
Bogomil Karlavaris ZAGREB/RIJEKA Slikar i likovni pedagog Bogomil Karlavaris umro je jučer u 86. godini, izvijestilo je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika iz Rijeke, čiji je Karlavais bio član.
Bogomil Karlavaris (1924., Perlez, Vojvodina), završio je Učiteljsku školu u Vršcu, a Akademiju likovnih umetnosti u Beogradu 1953. te likovnu pedagogiju doktorirao 1969. u Greisfwaldu u Njemačkoj. U mladosti je radio kao profesor na ALU u Novom Sadu, a dolaskom u Kastav 1981., u mjesto svojih predaka, zaposlio se kao profesor Pedagoškog fakulteta u Rijeci, gdje je 1994. dočekao mirovinu.
Isprva je slikao pejzaže, istarske i vojvođanske vedute u akvarelu i ulju bliske impresionizmu te mrtve prirode. Polovicom stoljeća počinje raditi ulja u stilu gemoetrijske stilizacije i poetske figuracije. Eksperimentirao je s informelom, ispitivao odnos motiva neba i tla, te se bavio motivima prometnih znakova, telefonskih i električnih stupova. Od kraja devedesetih radi kolaže kojima iznosi kritiku suvremenog društva.
Velika energija
Autor je mnogih stručnih knjiga, autoritet za područje metodologije likovnog odgoja, aktivan i cijenjen od svojih studenata i struke.
Svojim radom Karlavaris je bio primjer velike stvaralačke energije znao je pomiriti svoj slikarski i istraživački rad te posvećenost likovnom obrazovanju, povezujući svoje široko znanje i iskustvo – navodi se u obavijesti HDLU-a.
Imao je više od šezdeset samostalnih izložaba diljem svijeta i sudjelovao je na mnogim skupnim projektima. Dobitnik je više nagrada i priznanja, među kojima i američke International Award E. Ziegfeld iz 1993., najvažnije međunarodne nagrade za odgoj putem umjetnosti.
HDLU Rijeka, u suradnji s Muzejom grada Rijeke, priredilo mu je 1998. retrospektivnu izložbu u sklopu koje mu je objavljena monografija. Jednu od posljednjih većih izložaba Karlavaris je imao u kolovozu 2005. godine u Malom salonu uz 80. rođendan, kad je predstavio 40 panoa – kolaža koji su od 1975. godine, uz paralelan slikarski opus, bili njegova trajna umjetnička preokupacija.
Dva mora
– Zavičajnost je samo jedan od mnogih činitelja od kojih je sazdana likovna struktura izraza. Mislim da sam od najranije likovne aktivnosti slikao različite motive, posebno Istru i Kvarner, gdje sam od djetinjstva svake godine dolazio. Moj izraz je pojednostavljeni konkretan optički motiv, ali je on takav i kada slikam Panoniju i kada slikam more ili gradski predio. Pa i odnos prema nebu, koje je uvijek čisto i prozirno, neovisno je li plavo, ljubičasto ili žuto, više je subjektivna osjetljivost nego li konkretni lokalitet.
– Pojedincima se dogodi da im se rođenjem srce ispuni s dvije ljubavi – moje je ispunjeno ljubavlju prema dva mora – Jadranskom i Panonskom. Kada sam u Vojvodini, ponekad osjećam energiju morskog bespuća i obrnuto. Upravo ta energija utkana je u svaku potku mojih radova, bez obzira na to radi li se o primorskom ili ravničarskom krajobrazu – rekao je Karlavaris tom prigodom u intervjuu za naš list. (Hina/N.L.)
Preuzeto iz Novog Lista http://www.novilist.hr/
Post je objavljen 09.07.2010. u 08:13 sati.