Da bi netko imao besplatan internet netko ga mora platiti. Misao iza te ideje je da se više ljudi besplatno spaja, a da plaća samo jedan. Ima li to smisla. Pa prije svega, moram objasniti zašto sam ja uveo internet kod sebe doma. Naime svi moji susjedi su imali zaključanu vezu, odnosno nisam se mogao spojiti preko njihovog routera. Budući da mi se nije dalo sa laptopom zujati po kvartu tražeći kakvu slobodnu vezu odlučio sam si uvesti internet.
Uzeo sam Bnet.ov paket 2u1 odnosno flat internet i telefon za 160 kuna. Isporučena usluga je odlična, a budući da su sve 'mašine' u mom stanu na Linuxu umjesto na Windowsima sve radi brzo, usudio bih se reći savršeno.
Međutim ima jedan problem, nije mi se dalo svaki mjesec plaćati Bnet.ov račun pa to radim jednom u dva mjeseca (da ne plaćam dva put proviziju banci), zbog toga mi je Bnet odlučio na zadnjem računu poslati troškove opomene i obavijesti o terećenju. Ne radi se o velikom novcu ali me živcira taj njihov postupak.
Sada se postavlja pitanje da li će meni mjesečni račun biti isti bez obzira na to da li se na router spajao samo ja ili i deset drugih ljudi? Pa pogađate, budući da imam 'flat' račun mi je isti. Tako je došlo do toga da sam otvorio svoj router, tj. maknuo zaštitu sa njega kako bi se mogli spajati i drugi ljudi. Na taj način ljudima koji žive u mojoj blizini omogućen je besplatni internet.
Rješio sam ih papirologije, odlaska u banku, plaćanja provizija, trajnih naloga, razgovora sa internet operaterima, uglavnom uštedio sam im vrijeme i novac. Međutim budući da je moja cura u Šoljanovoj 7, u onim četvrtastim zgradama, te je također uvela sebi flat internet istu stvar koju sam napravio sebi, napravio sam i njoj. Dakle nazvao sam njezin router 'stenjevecmojkvart.blog.hr' i maknuo sa njega enkripciju odnosno zaštitu.
Jedini problem je u tome što je njezin router pozicioniran unutar stana, a ne uz prozor tako da će manje ljudi imati koristi od njega. Međutim ponata je sljedeća, ako vi imate bežićni router i flat vezu odnosno količina prenesenih podataka ne utječe na iznos računa budite solidarni sa ljudima oko sebe i ustupite im besplatan internet.
Budući da sam ove godine bio tjedan dana u Puli i Medulinu iznenadio sam se kada sam vidio da u ta dva grada već postoji 'slobodna mreža' koju je napravila vjerovali ili ne lokalna samouprava.
"Uvođenje jednostavnog, besplatnog i bežičnog pristupa Internetu pokazala se odličnom inicijativom kojom se Pula svrstala među prve hrvatske gradove koji nude takvu uslugu svojim građanima i posjetiteljima."
Međutim takav projekt u gradu veličine Zagreba je neostvariv zbog cijene nabave i održavanja infrastrukture, ali i velike površine koju bi trebalo pokriti.
Najjeftinije je kako za građane, tako i za sam grad da oni sami preuzmu inicijativu i ustupe svoje routere na korištenje drugima, na taj način područje oko njih postaje zona slobodnog interneta. Međutim, ne radi se tu samo o slobodnom internetu nego i o promjeni mentalnog sklopa. Odnosno da ljudi počnu sebe pitati što mogu učiniti za svoje bližnje, a ne da budu nezainteresirani i gluhi na probleme onih koji žive oko njih.
Oni koji su pozitivno usmjereni moraju preuzeti inicijativu i svojim primjerom pokazati ljudima oko sebe da je moguće imati mentalni sklop koji je otvoren prema drugim ljudima. Nemoguće je mijenjati društvo bez promjene pojedinca. Ljudi moraju shvatiti da se domoljublje i čovjekoljublje ne pokazuje vješanjem zastava po pročeljima zgrada i salutiranjem desnom rukom. Još jedna jako bitna stvar, nemoguće je mijenjati druge ako istovremeno ne želite promjeniti sami sebe. Tek onda kada drugi vide pozitivnu promjenu u vama moguće je očekivati od njih da slijede vaš primjer.
Pitanje besplatnog interneta zapravo je nevezano uz sam internet. Radi se o tome kakav je netko pojedinac, da li je sebičan, odnosno da li ono što ima želi dijeliti sa drugima. Sve dok su ljudi loši jedni prema drugima društvo će u cjelini biti loše. Zapazite još nešto, iste vrijednosti koje je netko naučio u svojoj obitelji on će 'vući' sa sobom gdje god se nalazi. Mene su roditelji odgajali da volim druge ljude, da budem dobar prema njima, da im pomognem kada imam priliku, da ne kradem i ne budem sebičan ili pohlepan. Učili su me i da mrzim nepravdu, te da se borim protiv nje kada god mogu.
Ja sam tada mislio da su oni čudni, jer sam vidio da društvo funkcionira po obrnutim principima od onih koje su oni zagovarali. Tek sada sa 24 godine ja shvaćam koliko su oni bili u pravu i koliko zlo kada uspijeva i kada mu se ne suprotstavlja može načiniti štete, kako društvu u cjelini, tako i samom pojedincu. Štoviše, borba protiv nepravde i tiranije dužnost je svakog poštenog čovjeka, pa ipak budući da je većina u našem društvu ignorirala probleme i nepravdu koja se događala ljudima oko njih danas se nalazimo u situaciji da ona sada nije nešto što se događa drugima, nego nama samima. U biti zbog inertnosti nas kao pojedinaca cijelo društvo je stavljeno u robovski položaj.
Kažem robovski zato jer šaka ološa predvođenog političkom elitom (HDZ/SDP), uporno pljačka i izrabljuje građane naše zemlje. Međutim da bi izašli iz robovskog položaja prvo treba izaći iz robovskog mentaliteta ("šuti/trpi mentalitet") i ući u otvoreni sukob sa tim ništarijama. Sloboda ne dolazi sama po sebi, za nju se treba izboriti.
"Tajna sreće je sloboda, tajna slobode je hrabrost" kaže stara grčka izreka, rimski filozof Seneka to potvrđuje kada kaže da su "samo hrabri ljudi ujedno i slobodni", Voltaire pak kaže da "ljudi mogu biti slobodni samo onda kada žele biti slobodni".
Michel Aoun svojedobno je pak rekao da je "svaka vrsta egzistencije bez slobode ravna smrti". Poznati protestantski propovjednik i borac za ljudska prava Martin Luther King prije nasilne smrti je izjavio da "sloboda nikada nije dobrovoljno dana od onih koji izrabljuju".
Jedan američki novinar izjavio je: "Ne postoji nešto poput djelomične slobode, ili si slobodan ili nisi slobodan". Jedan drugi književnik je pak rekao da je "sloboda jedina stvar za koju vrijedi umrijeti."
Malcom X pak kaže da je "nemoguće odjeliti mir od slobode, jer nitko ne može živjeti u miru dok ne bude slobodan".
Dakle poanta ove borbe koju ja vodim sa korumpiranom gradskom upravom je sljedeća
a) da ljudi u Španskom (i ostatku gradske četvrti Stenjevec) mogu na izborima okrenuti leđa vladajućoj eliti koja ih izrabljuje i tlači
b) da je moguće dokazati da izbore u Stenjevcu ne moraju nužno dobiti lopovi, varalice i manipulatori
c) da vladavina ološa ne može vladati dovjeka
d) da slobodni ljudi mogu okrenuti leđa tiranima na demokratski način
e) da je moguće izvojevati pobjedu bez nasilja
f) da je moguće očekivati od većine da ne glasa u skladu sa zahtjevima medijske elite
Post je objavljen 07.07.2010. u 14:34 sati.