Pregled posta

priča s balkona, 2.dio

dobro došli u drugu šetnju mojim balkonom
sada je sve zeleno i latičasto


sve popularnija Stevia

Stevia je novije sladilo biljnog podrijetla dobiveno ekstrakcijom iz listova i plodova krizantema Stevia rebaudiana koja je zapravo srodnik kamilice. Listovi su 35 do 45 puta slađi od šećera pa se i koriste za zaslađivanje čaja. A kada se ekstrahira i pretvori u prah koji je po strukturi steviol glikozid, slađi je 200 do 300 puta od šećera. Ima lagani okus na sladić (Liquiritiae radix) što bi svakako trebalo zadovoljiti djecu, ali daleko je važnije da nema energetske vrijednosti i da ne pobuđuje lučenje inzulina zbog čega bi se idealno mogao uklopiti u sve redukcijske dijete. Ne može biti podloga za rast bakterija i prema tome ne izaziva karijes u djece.
List biljke stevia korišten je stotinama godina kao sladno sredstvo kod indijanskih plemena Guarani u Paragvaju jer šećera uopće nije bilo. Međutim, ono što je važno jest da su urođenici ovu biljku koristili kao ljekovito sredstvo najčešće uz poznati mate čaj. Zanimljivo je da slatkoća uopće ne dolazi od ugljikohidrata, već od kemijskog spoja steviozida koji spada u glikozide. Tko god nije podnosio šećer i druga umjetna sladna sredstva, koristio je steviju.
Utvrđeno je da stevia snižava povišeni krvni tlak, pomaže dijabetičarima pa čak pozitivno djeluje kod vrlo neugodne kandidoze koja je često posljedica dugotrajne terapije antibioticima. No ono što je naknadnim istraživanjem utvrđeno jest sposobnost stabiliziranja razine šećera u krvi pa se koristi kod osoba koje padaju u hipoglikemične krize. Stevia ne izaziva karijes u djece što je problem kod drugih vrsta sladnih sredstava. To znači da usporava i sprječava razvitak mikroflore kvarenja u usnoj šupljini na desnima i zubima. Ipak najvažnija odlika tog sladila jeste da sladi sve čemu se doda, a da nema kalorija, što ga svrstava u odlična sredstva kod mršavljenja. Nadalje, utvrđeno je da stevia ima vrlo povoljno djelovanje na kožu jer je omekšava i čini glatkom zbog čega se koristi za pripremu maski za lice, osobito protiv mladenačkih akni. Ako se doda u sapun i druga kozmetička sredstva, ima vrlo povoljno djelovanje na dermatitis, ekcem, seboreju, crvene mrlje itd. Zbog svih navedenih svojstava sa steviom se ne može mjeriti ni jedno drugo umjetno sladilo.


u društvu suhih ružica sunča se nasmijana bubamara

Bubamare ili božje ovčice (lat. Coccinellidae) porodica su kukaca, a predstavnici su joj vrste Adalia bipunctata, sedmotočkasta bubamara(Coccinella septempunctata), Anatis ocellata i Exochomus guadripustulatus. Bubamare se hrane biljnim štetnicima (lisne uši), a njezine ličinke, čiji razvoj traje 3 do 5 tjedana, dnevno pojedu 20 do 30 lisnih ušiju. Na istočnoj crnomorskoj obali Turske postoji i predatorska vrsta Serangium parcesetosum, koja se koristila za suzbijanje štetnika. Bubamare žive na lišću zelenih biljaka, a u zimi ih često nalazimo u velikom broju ispod suhe kore drveća. Samo u srednjoj Europi ima ih oko 80 vrsta. Kad je bubamara u opasnosti brani se tzv. refleksnim krvarenjem, tj. ispušta krv (hemolimfu) iz nožnih zglobova. Ta "krv" sadrži vrlo neugodnu tvar (kokcinelin) koja odbija većinu ptica i mrava.
Veličina:
Dužina: 1,5 mm - 12 mm
Boje: žive boje, od narančaste, crvene ili žute u kombinaciji s crnom bojom.
Krila: Prednji kraj krila tvori pokrilje, a stražnjim krilima leti.

Razmnožavanje:
Vrijeme parenja: proljeće i ljeto
Broj jajašaca: 3 - 300, ovisno o vrsti
Trajanje inkubacije: 5 - 8 dana

Način života:
Ponašanje: prezimljuje u skupinama
Hrana: pretežno lisne uši
Životni vijek: oko godinu dana


ovaj je simpatičan grmić i dalje bez imena, no zato me razveselio sitnim cvjetovima


u dijetinjstvu sam ih zvala "visibabama" i silno se zabavljala čupkajući crvene latice

Fuksija - Fuchsia Prirodno stanište fuksije joj je u šumovitim predjelima srednje i južne Amerike te Novi Zeland. Ima ih oko 2000 vrsta. Fuksija pripada porodici Onagraceae koji ima sto vrsta. Osnovna podjela je po načinu rasta jer ima onih koje rastu uspravno i mogu izrasti u oveći grm i onih koje imaju meke izdanke koji se povijaju pa su idealne za viseće košare. Imaju prekrasne viseće cvjetove koji se sastoje od 4 latica čaške iz koje rastu latice cvijeta, a iz njih izviruju dugi prašnici i tučak. Cvjetovi mogu biti jednostruki, polupuni ili puni, a kombinacija boja ima zaista bezbroj.
Fuksije krase sjenovita mjesta svojim bojama od crvene, ružičaste, bijele i plavoljubičaste pa čak i dvobojne.
Fuksija ne voli direktno sunce, listovi izgore i cvijet brzo propada zato je potrebno osigurati vlagu i sjenu (iako su dobiveni kultivari koji uspjevaju i na direktnom suncu). Kad je jednom smjestite na željeno mjesto nije ju dobro premještati jer je sklona odbacivanju cvjetova. Redovito zalijevati što znači održavati zemlju vlažnom ali ne mokrom.


u boji svježih naranči, njegovo veličanstvo Dragoljub

Dragoljub, jednogodišnja vrtna biljka koja svojim rastom može biti grmolika ili penjačica. Potječe iz toplih krajeva Perua, Kolumbije i Ekvadora. Pa zbog toga biljka voli topla i sunčana mjesta na kojima bude posađena.
Prepoznatljiva je po svojim svijetlo zelenim listovima koji imaju peteljku u sredini kruga. Strogo formiranog oblika malo grbavog kruga kojeg presijecaju sedam žilica. Tako predivno lišće samo je podloga za predivno žarko obojene cvjetove u žutoj, ružičastoj, crvenoj te narančastoj boji, i ljevkastog oblika promjera tri do pet centimetara. A imamo ih prilike vidjeti od svibnja do kraja jeseni, kada dođu mrazovi te i sama biljka ugine zajedno sa cvjetovima. Cvjetovi mogu biti jednostavni ili dupli tj. puni. Te mogu biti uz jednobojne koji su najčešći i cvjetova koji su dvobojni ili čak i trobojni.
Cvjetovi i listovi Dragoljuba, sadrže dosta vitamina C i jestivi su, a cvjetni pupići i plodovi okusom podsjećaju na papar, te mogu biti zamjena za kapare. Zbog sadržaja vitamina služi kao proljetna salata - mlado lišće treba sitno isjeckati, malo posoliti i dodati limunov sok –uzima se bar jedanput na dan, ili se iz svježe biljke iscijedi 10 – 15 g soka za istu svrhu.


na dodir ljepljiva, no zato puna slatkog mirisa

Surfinija je jednogodišnji cvijet za balkone i viseće posude. To je cvijet koji je napravljen u Japanu 1992 g. I otada se vrlo brzo proširio na sve krajeve svijeta, pa tako i u naš dom. Surfinija voli sunce, ali voli i vodu što dosta stvara problema nemarnim vrtlarima jer je potrebno dosta brige i truda oko nje.
Sadnjom na sunčano mjesto treba redovito polijevanje gotovo svakog dana tijekom ljeta, i vrlo voli prihranjivanje. Nakon sadnje u posude koji tjedan sačekate da se biljka malo prilagodi i razvije a nakon toga jednom tjedno a kasnije i dva puta tjednom. Surfinija je biljka koja treba dosta hranjiva za rast i obilan cvat.


visoko, visoko protežući listove sve do oblaka

Cinija je jednogodišnji vrtni cvijet, i to jedan od najzahvalnijih, koji sadim u vrt. Porijeklo Cinije je toplih područja Amerike i Meksika. Svoje ime je dobila po poznatome njemačkom botaničaru Johannu Gottfriedu Zinnu. On je naime donio pridonio njenom rasprostiranju po našim krajevima. Cvijet Cinija je u Europu stigla sredinom 18 st. Te se vrlo brzo širi po svim njenim krajevima i svojom ljepotom uveseljava ljude.Postoji oko dvadesetak osnovnih vrsta koje rasu u prirodi. Ali od 18 st. Pa sve do danas nastalo je puno novih vrsta, križanjem i razmnožavanjem osnovnih dvadeset vrsti. Naraste visine od 20 do 80 centimetara, ovisno o vrsti. Tako da ih dijelimo u tri skupine: patuljaste, srednje visoke i visoke. Cvijet joj je predivan, vrlo izdržljiv i dugo ostane na stabljici, koja je isto tako tvrda i čvrsta. Cvijet joj može biti također raznolik, i to: jednostavan, polupun i pun. Također i u više različitih nijansi. Gotovo sve dugine boje su našle se u njenom cvijetu osim jedne!!! Ta jedna boja je plava, koje nema kod Cinija.


dašak prošlosti

U našim seoskim krajevima kaloper predstavlja simbol djevojke spremne za udaju koja tom prilikom za pojasom nosi stručak kalopera. Legenda također govori o pijenju čaja kalopera tijekom dva tjedna, nakon čega se sigurno može zatrudnjeti
Kaloper pripada porodici glavočika (Familiae Compositae) i prirodni je aperitiv, antiseptik, antibakterik, adstrigent, antispazmatik, antiheletik, depurativ, digestiv, diuretik, holagog, insekticid, karminativ, laksativ i sedativ.
Drugo ime za kaloper je božja plahtica.
Opis: trajna mirisna biljka koja naraste i do 1 metar visine. Listovi su ovalnog oblika, a na rubovima nazubljeni. Na vrhu stabljike razgranato se razvijaju cvjetne žute glavice. Korijen je razgranat.
Vrijeme cvjetanja: travanj – kolovoz.
Miris i okus: balzamičan miris po matičnjaku i aromatičan okus.
Stanište: vrtna uzgojena biljka na sunčanim mjestima u vrtu.
Branje i prerada: sabire se cijela biljka u cvatu i listovi prije cvatnje. Suši se brzo na mjestu jakog strujanja toplog zraka. Biljku je potrebno pohraniti u hermetičku ambalažu.
Ljekoviti sadržaj: eterično ulje, borneol, kamfor, tanacetin, od kiselina taninska, limonen, tujon, pinokarvon.


latičasto plavetnilo

Borač bodri srčanost i podiže raspoloženje, kroz povijesne opise boražine se provlaci njezina sposobnost da ljude razveseli, umiri srce, otjera melankoliju i vrati hrabrost. Keltsko ime Borrach značilo je hrabrost, a velško ime Llawenlys prevodi se kao biljka radosti. Boražina je bila glasoviti Homerov nepenthe, biljno vino koje je izazivalo posvemašnji zaborav.
Cvjetovi boražine su nebesko plave boje i oblika petolatičnih zvijezda. Često ih nalazimo na ukrasima srednjovjekovnih tapiserija i na šalovima vitezova na turnirima. Plutali su čašama s oproštajnim pićem, koje su dobivali križari prilikom odlaska u rat.
Uzgoj
Boražina voli otvoreno i sunčano mjesto, te rahlo i suho, dobro drenirano tlo. Sije se na određenom mjestu, ili u lonce u proljeće za ljetne cvjetove, a u jesen za proljetne cvjetove. U rahloj zemlji sama se razmnožava sjemenjem. Dobro ih je posaditi između ruža. Posadite u blizini jagode, jer potiču jedna drugo na rast, ili blizu rajčice, da je čuva od nametnika. Možda će malo neugledno izgledati u začinskom vrtu pa preporučam da je zasijete u povrtnjak!
Koriste se cvjetovi i listovi. Cvjetovi se mogu sušiti, zamrznuti ili kristalizirati. Kristalizirani cvjetovi koriste se kao ukras na kolačima. Svježe cvjetove upotrijebite za ukrašavanje sladoleda i hladnih ljetnih variva. Mladi list, sitno narezan dodaje se u salate, jogurt, meki sir, ukiseljeno povrće i sendviče. Okusa je na krastavac i osvježavajućeg djelovanja. Kada je dodajete u salate nemojte pretjerati s količinom jer vas može iznenaditi jak okus! Može se kuhati poput špinata ili s njim. List se dodaje maskama za lice za suhu kožu.
Boražina sadrži visoke količine kalcija, kalija i mineralnih soli. Pomaže i pri apsorpciji željeza. Dobro ju je uzimati u dijeti bez soli. Oblog smiruje upale i otekline. Boražina povećava produkciju mlijeka u dojilja. Korisna je biljka tijekom vrućice, infekcija i oporavka nakon bolesti. Neki vjeruju da ima i afrodizijačka svojstva!


mini jagodnjak

Jagoda je u svijetu prisutna već stoljećima. Njeni plodovi pružaju užitak milijunima ljudi koji ih konzumiraju. Prvi zapisi sežu u vrijeme Rimskog carstva, kada su konzumirani plodovi F. vesca. U srednjem vijeku na dvoru Luja XIV organiziran je uzgoj iste vrste. Ozbiljnije širenje uzgoja jagode započinje tek nakon stvaranja hibrida Fragaria x ananassa u 18. stoljeću. Intenzivna proizvodnja organizira se polovicom 20. stoljeća nakon razvoja novih sorata unutar F. x ananassa i različitih tehnologija.


100% prirodna

Jagode su plodovi niske grmovite biljke koja raste divlja, ali se i sustavno kultivira. Pripadaju porodici Rosaceae (ruže), koje na dugačkoj peteljci imaju po tri nazupčena lista. Cvijet im je bijel, a plod crvene boje.
Kultiviranjem su uzgojene vrlo krupne i crvene jagode. Od vrtnih jagoda poznate su ananas jagode krupnih plodova i slatkasto-kiselkastoga okusa.
Jagode su odličan izvor folata (jedan obrok jagoda osigurava 20% preporučenih dnevnih potreba) i vitamina C (jedan obrok jagoda osigurava 140% preporučenih dnevnih potreba), a sadrže i biljne fenole koji, zajedno s antioksidansima, smanjuju rizik od karcinoma i srčanih oboljenja.
Dobar su izvor prehrambenih vlakana – jednim obrokom osiguravaju 16% preporučenih dnevnih potreba. Prehrambena vlakna djeluju blagotvorno na probavni sustav, snižavaju kolesterol u krvi, smanjuju rizik od srčanih oboljenja i štite od karcinoma debelog crijeva.
Folna je kiselina u vodi topiv vitamin B-9, važan u stvaranju krvi i sudjeluje u metabolizmu aminokiselina. Nedostatak tog vitamina u prehrani izaziva malaksalost i anemiju, a nedovoljan unos folata ujedno povećava rizik od karcinoma debelog crijeva. Folna kiselina sintetički je oblik folata koji se može uzimati u obliku vitaminskog dodatka ili hrane obogaćene tim vitaminom. Kada se nalazi u hrani kao prirodan sastojak, naziva se folat, a najviše ga sadrže jagode, naranče, zeleno lisnato povrće i šparoge.
Vitamin C iz hrane djeluje kao snažan antioksidans koji smanjuje rizik nastajanja nekih vrsta karcinoma: usta, ždrijela, želuca, debelog crijeva i pluća. Dokazana je veća djelotvornost vitamina C prirodno sadržanog u namirnici kao što je jagoda, od onog uzetog u obliku vitaminskog dodatka (suplementa), što se povezuje s uzajamnim djelovanjem vitamina C i drugih sastojaka u namirnici.
Antioksidanti osiguravaju organizmu zaštitu uništavajući slobodne radikale, koji oštećuju stanice i pridonose nastanku karcinoma i srčanih oboljenja te ubrzavaju proces starenja. Sadržaj antioksidanta u jagodama sedam je puta veći nego u jabukama ili bananama i dva puta veći nego u narančama ili grožđu.


svaka dva tri dana sazrije barem jedna jagoda: mali ih dječak svako jutro obilazi i pozdravlja


ova je toliko crvena i toliko velika da vrijedi za pet dana


Post je objavljen 18.06.2010. u 13:26 sati.