Marketing
Janjičari s plamenobacačima
Grupa autora: »Fan(tom)«, zbirka SF priča, Muzej grada Zenice, Zenica, 2010.
U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Srbiji sve je živahnija književna scena u žanru znanstvene fantastike. Posljednjih godina začeti žanrovski dodiri ovih triju književnosti oknjiženi su sporadičnim gostovanjima u natječajnim ili konvencijskim zbirkama kratkih priča, što je svakako nedovoljno za uzajamno upoznavanje trendova, tematskih interesa, pa i literarnih sposobnosti autora s područja tzv. uzajamno razumljivih jezika. Značajan korak naprijed učinjen je ovom knjigom, svojevrsnom antologijom, kojom je urednik Adnadin Jašarević uz pomoć svojih zagrebačkih i beogradskih kolega uznastojao između jednih korica okupiti i predstaviti ponajbolje priče i autore minulih godina objavljivane u SF-fanzinima: zeničkom Prometeju, zagrebačkom Parseku i beogradskoj Terri.
Rezultat je zbirka priča donekle neujednačenih kvalitetom i literarnim umijećima zastupljenih autora, ali intrigantno raznolikih tema i motiva obrađenih u pričama. Tako ova knjiga daje solidan pregled ne samo o čemu pišu aktualni SF autori u sve tri države, nego i kako pišu, pa će poklonicima fantastičnih žanrova nedvojbeno naznačiti koje se pisce isplati i ubuduće pratiti, čije samostalne knjige sa znatiželjom očekivati.
Osobno mi je najintrigantniji autor zastupljen u ovoj zbirci Adrijan Sarajlija, beogradski pisac bosanskih korijena, koji je s pričom Wasserkrabbe zagazio ne samo u literarno vrlo zahvalno doba bosanske povijesti, već i u podžanrovske vode steampunka, fantastičnog podžanra kojeg autori u široj regiji tek otkrivaju i na njemu testiraju resurse i potencijale baštine ovih naših prostora. Janjičari s bacačima plamena i paukoliki strojevi na parni pogon u Sarajlijinoj su priči efektna pozadina složenom ljubavno-političkom zapletu, mnogostruko oslonjenom na tradiciju balkanskih prostora koji su stoljeća proveli pod turskom vladavinom.
Hrvatsku »reprezentaciju« u ovoj zbirci predvodi Darko Macan sa svojom klasičnom pričom »Mihovil škotska sniježnica«, slijede Aleksandar Žiljak, Mirko Grdinić, Mario Berečić, Tereza Rukober, Jadranka Bukovica, Zoran Vlahović, Veronika Santo, Ed Barol, Danijel Bogdanović i Tatjana Jambrišak. Među tekstovima bosanskohercegovačkih autora prednjači priča »Anđeli prevodioci« Senada Durana, a među domaćinima zastupljeni su još Anto Zirdum, Biljana Šafaržik, Alen Karamehić, Adnadin Jašarević, Dragiša Marek, Sedžad Karahodžić, Selvedin Avdić i Veselin Gatalo. Osim spomenutog Adrijana Sarajlije, od autora iz Srbije u zbirku su uvršteni još Tihomir Jovanović Tika, Tina Kurbalija i Svetislav Filipović Filip. Ponoviti treba da ova knjiga nije sveobuhvatna žanrovska antologija ovih prostora već odabir reprezentativnih priča iz ranije spomenutih triju fanzina, no iz njenog se sadržaja ipak nazire koje teme najviše zanimaju ovdašnje SF pisce.
Iako u zbirci ima i klasičnih SF priča o svemiru, dalekoj budućnosti i sličnim temama, ovdašnji se pisci sve više okreću poznatijim prostorima, njihovoj prošlosti i sadašnjosti, sve više nalaze nadahnuća u lokalnoj baštini, kako povijesnoj, tako i legendarnoj, mitološkoj, zaodijevajući kroničarsku faktografiju atmosferom mistike, misterija i alternativne povijesti. Također, akcija u suvremenim žanrovskim pričama autora ovih prostora sve više ustupa mjesto intimističkom pripovijedanju, etičkom i filozofskom promišljanju čovječnosti u dodirnuto povijesno doba i njegovim izvanjskim (političkim, tehnološkim, civilizacijskim) manifestacijama. Ovakve knjige nedvojbeno šire dobre vibracije, i s veseljem treba očekivati slična nova izdanja.
(objavljeno u Glasu Istre, 9. travnja 2010.)
Post je objavljen 23.05.2010. u 22:46 sati.