Prelazak na obnovljivi energetski sustav donosi ekonomsku korist
Na Fakultetu Strojarstva i brodogradnje u Zagrebu slijedeće srijede održat će predavanje dr.sc. Brian Vad Mathiesen, gostujući istraživač na Katedri za energetska postrojenja i energetiku. Naslov predavanja, koje će biti na engleskom jeziju, je "The socio-economic, environmental and social value of renewable energy systems and public regulation" (Društveno-ekonomska, okolišna i društvena vrijednost obnovljivih energetski sustava i javne regulacije). Predavač dolazi iz Danske, zemlje koja je već prije 30 godina hrabro zakoračila drugačijim putem u energetici, gradeći svoju strategiju na dalekosežnoj viziji. Prenosim ovdje sažetak predavanje, moj prevod s engleskom. Zamijetite, npr., da planiranje za 2030. godinu oni smatraju kratkoročnim!
Strategije smanjivanja emisija stakleničkih plinova generalno se smatraju skupi i svjetski lideri često su angažirani u debati o troškovima smanjivanja i distribuciji tih troškova među raznim zemlja.a U ovom predavanju, predočene su analize i rezultati dizajniranja stopostotno obnovljivog energetskog sustava do godine 2050. i prezentirani za Dansku. Analizirane su dvije kratkoročne ciljne godine u procesu prema tom cilju, 2015. i 2030.. Analize otkrivaju da primjena štednje energije, obnovljive energije i učinkovitijih tehnologija konvercije može imati pozitivan socioekonomski učinak, stvoriti radna mjesta i potencijalno voditi do velikih prihoda od izvoza. Ako se uračunaju eksternalije kao učinci na zdravlje i drugo, može se očekivati još više koristi. Stopostotno obnovlji energetski sustav bit će u budućnosti tehnički moguć, te čak može biti ekonomski povoljniji u usporedbi s business-as-usual energetskim sustavom. Dakle tekuća debata među liderima treba izraziti kombinaciju ta dva glavna izazova.
Prisjećam se svojeg razgovora s jednim ministrom tadašnje koalicijske vlade, prije deset godina. Spomenuo sam problem dugoročnog planiranja, te kako Danska ima institute za energetiku i za okoliš, koji su plaćeni isključivo od države, u kojima rade stotine znanstvenika i stručnjaka. Odgovorio mi je, da je Danska bogata, pa može tako trošiti, a njihova strategija je suprutna - sve na tržište, neka si doktori i magistri zarade plaću radeći za "gospodarstvenike"! Rezultat je da visokoobrazovani ljudi traže okolo "tezge" i rade za razne tvrtke, koje gledaju 1) kratkoročno i 2) gledaju svoj interes, a ne interes zemlje kao cjeline.
Moje je mišljenje bilo tada, kao i danas, da je odnos uzroka i posljedice u bitnom obrnut: zato jer ulažu u kadrove, koji će razmišljati o strategiji razvoja zemlje u cjelini neopterećeni brigama o pojedinačnim interesima, Danci (a i drugi) su bogati. HEP nije zainteresiran da se smanji potrošnja električne energije i dozvoli stvarna konkurencija, INA nije zainteresirana da se smanji potrošnja fosilnih goriva itd..Naravno, ne vrijedi to samo za energetiku i ekologiju. Trgovci nisu zainteresiran da raste proizvodnja, uvoznici nisu zainteresirani da raste izvoz...