Marketing
Predvečerje u Klagenfurtu
Jedno smo poslijepodne, ne bismo li se malo odmorili od silnog skijanja (hej, nije lako imati tri i pet godina i svaki dan puuuuno puta ići tanjurićima uzbrdo i juuuriti dolje; također nije lako imati ni 30+ godina i bez pretjerane kondicije raditi sličnu stvar na tek nešto različitim liftovima) otišli na izlet u Klagenfurt. Dan je bio prekrasan i sunčan pa smo prošetali pješačkom zonom, a budući da smo nasljednicama obećali kolače, nije nam bilo druge negoli što prije ispuniti to obećanje. Stoga smo sjeli u kavanu Hutter i dali sve od sebe da prefinim tortama nadoknadimo kalorije koje smo nedajBože izgubili skijajući. Nakon što smo ispunili svetu dužnost kraljevskih kušača hrane, nastavili smo šetnju gradom. Sunce je polako zalazilo za alpske vrhove, zrak je bio hladan i vedar... Ma, milina!
Pa, počnimo logičnim redoslijedom - izlaskom iz slastičarnice. Ona se nalazi na Alter Marktu, tj. starome trgu. To je pješačka zona, ušminkana do beskraja.
Na svakom se koraku nalaze kafići i dućani. U Austriji je - barem u Beču, a očito i u Klagenfurtu - već godinama popularno nešto što, vidim, dolazi i u Zagreb, a to je ponuda dekica na prohladnim terasama kafića. Iako u Austriji ne postoje zakoni koji zabranjuju pušenje u kafićima, brojni gosti čak i tijekom hladnih dana radije odabiru sjedenje na otvorenom i uživanje u sunčanome vremenu, nego sjedenje u zadimljenom prostoru. Budući da su Austrijanci prilično ekološki osviješteni, grijalice koje troše kao lude nisu im pretjerano drage, pa su stoga mekane dekice postale vrlo popularne i općeprisutne.
Na Alter Marktu se nalazi i stub posvećen Svetome Trojstvu i kugi (baš paše zajedno, ha?). Kao i u mnogim drugim gradovima, tijekom srednjovjekovnih epidemija građani su se zavjetovali da će, pobijede li kugu, u znak zahvalnosti podići spomenik. Nakon što u gradu nekoliko godina nije bilo zabilježenog slučaja te bolesti, zaista su počeli graditi stub. Međutim, tijekom godina gradnje dogodilo se dosta drugih stvari, od kojih je najvažnija bila obrana Beča od Turaka. Stoga su stubu donekle prenamijenili svrhu, te ga posvetili i toj pobjedi, a promjenu posvete slijedila je i promjena izgleda: dok se na njegovom dnu nalaze prikazi koji opisuju borbu protiv kuge, na vrhu je pak istaknut polumjesec kojega je prekrio (tj. pobijedio) križ. Simbolika je i više nego jasna. Stub je u izvornom obliku bio drven i nalazio se na jednom drugom trgu. Tek je sredinom dvadesetog stoljeća prebačen na svoje sadašnje mjesto.
A evo i zvonika neke crkve - sorry, nemam pojma koje, ali prizor zalazećih sunčevih zraka na njemu i krovovima okolnih kuća bio je neodoljiv.
Sa starog smo trga došli na novi - Neuer Markt središnji je trg grada i njime dominira nekoliko motiva koje je moguće pronaći na većini razglednica i naslovnica turističkih vodiča: Vijećnica, Zmajev vodoskok te spomenik Mariji Tereziji.
Vijećnica se nalazi u palači Rosenberg, u koju se uselila tek 1918. godine. Ranije je to bila rezidencije grofovske obitelji Rosenberg i kao takva je bila mjesto na kojemu su se održavala primanja kad bi kraljevski i carski dokoličari putima svojim vođeni doputovali do Klagenfurta.
Zmajev vodoskok glasio bi otprilike prijevod imena Lindwurmbrunnen. Zmaj je inače zaštitnik grada i životinja (khm... biće) koja se nalazi na gradskome grbu. Legenda o nastanku grada kaže da je upravo zmaj odgovoran za njegovo osnivanje, pa vam je dalje sve jasno.
Promjenom perspektive iz globalne i povijesne u lokalnu i obiteljsku, Zmajev vodoskok važan je jer smo oko njega trčkarali najmanje pola sata, diveći mu se sa svih strana. Slično vrijedi i za spomenik Marije Terezije, bez čije ćete mi fotke morati vjerovati na riječ da je impozantan.
Ova je kuća vjerojatno sasvim nevažna, ali svidjela mi se jer je tako šarmantno... uska!
I, konačno, evo jedne modernije građevine. Riječ je o sjedištu vlade Savezne države Koruške. Inače, jeste li znali da je Celovec - što je slovensko ime za Klagenfurt - još tijekom devetnaestog stoljeća bio pretežno slovenski grad, grad u kojemu su živjeli i radili tada najvažniji slovenski intelektualci?
Ovime vas ostavljam da uživate u vikendu!
Post je objavljen 07.05.2010. u 23:40 sati.