Vodnjanske mumije
Sveta tijela imaju očuvano srce, mozak, crijeva, pluća i žile...
»PRIRODNI« FENOMEN ILI VJERSKO ČUDO: POČELA ZNANSTVENA OBRADA RELIKVIJA U CRKVI SVETOG BLAŽA
Vodnjanske mumije i znanstveno čudo
Sveta tijela imaju očuvano srce, mozak, crijeva, pluća i žile. Zašto je to tako, znanstvenici ne mogu objasniti, a prema njihovim saznanjima, nigdje u svijetu nije zabilježen takav slučaj
Tatjana GRBIĆ
Crkva sv. Blaža u VodnjanuSveti Ivan Olinije imao je spinu bifidu, odnosno rascijepljenu kralježnicu te uslijed oštećenih živaca i ukočeno stopalo, otkrili su novinarima znanstvenici s Kliničkog zavoda za patologiju splitske bolnice jučer u Vodnjanu. Tijela svetaca Ivana i Nikoloze Burse, potvrđeno je dan ranije, imaju očuvano srce, mozak, crijeva i pluća te žile iako je sv. Ivan umro davne 1300., a sv. Nikoloza 1512. godine.
– Nakon smrti organi se raspadnu unutar nekoliko mjeseci, a ovdje imamo slučaj da su sačuvani organi osoba koje su umrle prije nekoliko stotina godina. Kod sv. Nikoloze nijedna kost nije operirana, što znači da nije bilo otvaranja lubanje ni balzamiranja. Tijelo sv. Ivana lošije je očuvano nego sv. Nikoloze, rekao je Šimun Anđelinović, predstojnik splitskog Kliničkog zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju na kojem su tijela krajem studenog 2009. podvrgnuta CT-u uz službenu suglasnost Crkve.
Zašto je to tako, znanstvenici ne mogu objasniti, a prema njihovim saznanjima nigdje u svijetu nije zabilježen takav slučaj, što znači da se radi o svojevrsnom znanstvenom fenomenu. Ili vjerskom čudu?
Osim dvaju tijela u vodnjanskoj crkvi nalazi se i tijelo blaženog Leona Bemba, no kod njega nije potvrđena očuvanost organa. S obzirom na to da crkva sv. Blaža čuva 290 relikvija, jučer je u Vodnjanu počela znanstvena obrada onih koje se nalaze izvan relikvijara i trajat će do 16. travnja, kad će se točno znati koliko ima tijela svetaca i u kakvom su stanju. Najstarija relikvija pripada papi Aleksandru Mučeniku, ubijenom 115. godine.
Prema Anđelinovićevim riječima, koji koordinira znanstvenu obradu, prvi korak je fotografiranje zatečenog stanja, nakon čega slijedi označavanje kostiju, antropometrijska mjerenja, opis izgleda kosti, odnosno izračun visine osobe, procjena spola i uzroka s
Tim vrhunskih stručnjaka
U znanstvenom timu je osam vrhunskih stručnjaka - Zoran Ferenček i Branka Gršković iz zagrebačkog Centra za forenzična istraživanja »Ivan Vučetić« te Frane Mihanović sa splitskog Medicinskog fakulteta, Ela Balić iz splitske Kliničke bolnice, arheologinja Ivana Anterić, kemičarka Željana Drnasin, biolog Josip Crnjac i Šimun Anđelinović. Uz njih će se u obradu uključiti i Hrvatski restauratorski zavod, koji će se pobrinuti za zaštitu tkanina i predmeta koji se nalaze uz kosture.
Sv. Nikoloza najočuvanija mumija u Europi
Tijelo svete Nikoloze Burse rođene 1437.godine u Kopru još uvijek ima elastičnu kožu i mišiće i zbog toga je stručnjaci smatraju najočuvanijom mumijom u Europi. Prema legendi, bila je redovnica koja je još za života činila razna čuda i izlječenja bolesnih pa i danas mnogi vjernici dolaze u crkvu i mole uz mumiju nadajući se čudesnim izlječenjima. Neki tvrde da se ona i događaju. Svetica je umrla 1512. godine i pokopana u jednom samostanu u Veneciji. Kada je grob nakon 16 godina, zbog preseljenja samostana, otvoren, tijelo je pronađeno čitavo.
mrti te starosti u trenutku smrti. Struka će također utvrditi jesu li osobe imale prijelome te mikroskopski fotografirati detalje na kostima i pečate.
– Ovo je prva faza obrade, nakon čega slijedi digitalni rendgen, uzimanje uzorka za DNK i mikrobiološku analizu, pa i fotografiranje izmijenjene kosti, rekonstrukcija uzetog dijela kosti, priprema za izradu relikvijara te izrada stručnog nalaza. Za te potrebe relikvije će morati biti premještene u Split. Do ljeta bismo mogli imati personalnu identifikaciju kostiju, a na jesen bi one mogle biti i prezentirane, rekao je Anđelinović. Cilj je virtualno rekonstruirati tijela svetaca i tako ih pokušati prezentirati.
– S ovolikim brojem relikvija možemo se prozvati duhovnim parkom, no problem je gdje ih smjestiti i izložiti nakon obrade. Iza oltara je nedolično, a razmatraju se dvije varijante. Prva, s kojom se ne slažem jer smatram da relikvije moraju ostati u crkvi, je nadogradnja prostora od 800 četvornih metara. Druga varijanta je kopanje kripte ispod crkve, što bi koštalo deset milijuna eura. Šteta je što Istra nema duhovno središte, a s obzirom na naše relikvije, Vodnjan bi to uskoro mogao postati. Čak sam od grčkih svećenika dobio upit da im poklonimo komadić relikvije sv. Barbare jer planiraju graditi crkvu, a znamo da one nastaju na grobovima svetaca, rekao je vodnjanski svećenik Marijan Jelenić.
Relikvije se vrlo rijetko otvaraju, a i kad se otvaraju, obično se radi o relikvijama jednog sveca. U slučaju crkve sv. Blaža radi se o desetinama svetih, pa je to za Vodnjan, Hrvatsku i u svjetskim omjerima jedinstveni slučaj.
Velebna zbirka relikvija došla je u Vodnjan početkom 19. stoljeća, kad ju je donio Gaetano Gressler iz Venecije spašavajući je od Napoleonovih vojnika. Nad grobovima blaženog Leona te svetih Nikoloze i Ivana, prema nekim svjedočanstvima, dešavala su se čudesna ozdravljenja od sljepoće i tumora.
-------------
preuzeto iz novog lista -> http://www.novilist.hr/
lp, boro
hvala dragoj sanji na prilogu ovog teksta.
Post je objavljen 28.04.2010. u 08:33 sati.