Veliki petak jedini je dan u crkvenoj godini kada se ne slavi sveta misa. U crkvi se pjeva Muka Isusova. Današnji obredi imaju tri bitna dijela: služba riječi, poklon križu i svetu pričest. Svećenici na taj dan idu u katedralu po blagoslovljeno ulje za župne potrebe.
Vjernici dolaze u crkvu na klanjanje Presvetom sakramentu i na ljubljenje križa ili tzv. «kuševanje» (Isusov se lik nije ljubio u obraz već u rane).
Uz lijepo ukrašen Božji grob u crkvi (ili uz križ), po uzoru na rimske vojnike koje spominje Matejevo evanđelje stajali su stražari koje su činili ministranti ili vatrogasci. Župljani bi ministrante za to nagradili uskrsnim perecima, jajima i kobasicama koje su ministranti skupljali sami idući s košaricom kroz crkvu prije samog blagoslova jela pri Uskršnjoj svetoj misi.
Veliki je petak dan činjenja dobrih djela, osobito davanja milostinje siromašnima.
Svake godine papa u Rimu na Veliki petak navečer predvodi pobožnost križnoga puta koja završava u rimskom Koloseju. Podrijetlo pobožnosti križnoga puta nalazimo još u Jeruzalemu gdje su vjernici obilazili ona mjesta vezana uz muku Isusovu od Pilatove sudnice, preko jeruzalemski uskih ulica do Golgote.
U petak se nije radilo nikakve teže poslove, a naročito se pazilo da se nečim oštrim ne bode zemlja (motika, plug i sl. )
Vjerovalo se da na Veliki Petak treba piti vino naročito crno jer koliko se vina popije toliko krvi navrije u žile. To je vjerovanje koje je proizašlo iz simbolike na Isusovu krv koja je prolivena.
Na veliki se petak ne smije klati stoka niti žene smiju mijesiti kruh jer će u njemu biti krvi. Kruh se peče na Veliku Subotu i to na blagoslovljenoj vatri.
Tko je na taj dan jeo mesa dobio bi prema vjerovanju, bradavice po rukama i cijelo bi ga ljeto boli komarci. Vjerovalo se da će voćke roditi ako ih se tri puta na Veliki petak prije izlaska sunca udari tupom stranom sjekire. Ako na veliki petak pada kiša tog će ljeta voće biti crvljivo, a zemlja tvrda i teška za obrađivanje.
Post je objavljen 13.04.2010. u 19:22 sati.