Marketing
Otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske povodom novih hidroelektrana na Dravi
Otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske povodom novih hidroelektrana na Dravi
Prošli tjedan je Vlada Republike Hrvatske pod hitnim postupkom najavila izgradnju novih energetskih postrojenja, među njima i nove hidroelektrane na Dravi. Na žalost, Vlada je podlegla građevinskom i energetskom lobiju bez obzira na sve druge postojeće struke, a kamoli građane.
 |
| Udruga za istraživanje i popularizaciju znanosti - Baobab |
Da HEP zaista želi više struje, već bi davno obnovio energetsku mrežu i smanjio gubitke daleko iznad europskog prosjeka, no to im nije isplativo. Isplativa je gradnja i okretanje stotina milijuna kuna pa se pod izlikom ekonomske krize sada guraju propali projekti. Podsjetimo, stanovništvo Podravine reklo je odlučno NE hidroelektrani Novo Virje jer je uvidjelo da im je očuvana rijeka važnija od svih megavata struje. Da li je HEP servis građana ili profitabilna kompanija kojoj nije stalo do uštede energije, nego samo do prodaje što više struje građanima i tako zarađuje?
Svi smo mi svjesni da naš život ne bi funkcionirao bez električne energije, ali HEP upravo koristi tu ovisnost da bi gurao megalomanske projekte na trošak i građana i države. Ovdje ne govorimo samo o troškovima investicije već troškovima koji nastaju potpunim poremećajem sustava rijeke i cijelog sliva. Svjetska komisija o branama (osnovana od strane Svjetske banke) jasno je pokazala sve „skrivene“ troškove brana koje u konačnici značajno premašuju njenu jednu jedinu korist - proizvedenu struju. http://www.unep.org/DAMS/WCD/ S druge strane, istinski alternativni izvori energije poput sunca ili vjetra nikako da u Hrvatskoj puste korijenje.
Znanost je jednoznačno pokazala svu štetnost regulacija rijeka, a posebno hidrocentrala kada se uzme cijela slika i svi troškovi, a ne samo jedan segment kao što je proizvodnja struje. Od gradnji hidrocentrala zarađuju samo HEP i građevinske kompanije, a plaćaju građani Hrvatske. Kada se uzmu svi troškovi (dakle i skriveni), hidrocentrala za građane dugoročno postaje trošak. Neke su posljedice odmah uočljive poput devastacije okoliša rijeke, poremećaja podzemnih voda pa sve do neslućenih troškova narušavanjem ravnoteže koji se s vremenom ispoljavaju. Jedni od primjera su sušenje šuma, potpuni poremećaj podzemnih voda, a neumitno će svaki segment društva osjetiti konkretne troškove, uključujući i zdravlje. Znanost tek treba utvrditi još brojne posljedice. To će naravno platiti sami građani ili lokalne vlasti, dok će nam HEP samo isporučivati račune za struju.
HEP manipulira javnost da su hidrocentrale zeleni izvori energije, da će se razvijati turizam, povećati zaposlenost. Ogromna HE Donja Dubrava ima svega nekoliko zaposlenih, a namjerava se automatski upravljati njom u skoroj budućnosti, bez ljudi na terenu.
Vlada hitnim postupkom ignorira zakon o zaštiti prirode, pokazujući zapravo kako nema pravne države od samog vrha. Također pokazuje kako krupni kapital treba gaziti sve pred sobom bez obzira na ljude koji ondje žive; priča o golfu se ponavlja. Rijeka Drava zaštićena je kao regionalni park, ekološka mreža te budući rezervat biosfere koji je potpisala sama premijerka. Više od toga, Drava je naša neizmjerna prirodna baština kakve nema u cijeloj Europi!
Europska Unija je prepoznala rijeke, ne samo kao dio zdravog okoliša, nego i kao ekonomski izrazito važne. Daje im se prostora, primjerice u Danskoj i Nizozemskoj se pod vrlo visoku cijenu obnavljaju rijeke u preko 200 projekata. Nemojte dopustiti da Hrvatska, zemlja predivne prirode i kulturne baštine, zemlja turizma i zdravog života postane „ružna betonjara“.
Predlažemo da se u hitnom postupku u cijelosti analizira projekt izgradnje hidrocentrala, poštujući sve ostale struke, gledajući na budućnost Hrvatske koja bi trebala razvijati zdrav život, održivi turizam, znanost i visoke tehnologije!
Dipl. ing. Goran Šafarek,
Dr. sci. Olga Jovanović
Udruga Baobab
videoBy:gsafarek
Zašto je Ušće Mure hrvatska Amazona?
VIŠE o temi:
Plan izgradnje hidroelektrana kod Molvi iznenadio Podravce
Ekološki incident 2: Na Dravi dvije manje elektrane vrijedne čak 400 milijuna eura
Post je objavljen 13.04.2010. u 17:41 sati.