Prošli tjedan Vlada Republike Hrvatske je pod hitnim postupkom najavila izgradnju novih energetskih postrojenja, među njima i nove hidroelektrane. Među njima su dvije na Dravi i jedna na rijeci Lici. Sama premijerka je prošle godine s Mađarima potpisala izjavu o uspostavi hrvatsko-mađarskog prekograničnog Rezervata biosfere Mura - Drava - Dunav koji će zaštititi zajedničku biološku raznolikost duž ove tri rijeke, a sada najavljuje uništenje rijeke Drave. Na žalost, Vlada je podlegla građevinskom i energetskom lobiju bez obzira na sve druge postojeće struke, a kamoli građane.
Žalosno je što premijerka ni sama ne zna što potpisuje te što se stavlja na stranu građevinskog lobija. Da HEP zaista želi više struje, već bi davno obnovio energetsku mrežu i smanjio gubitke koji su daleko iznad europskog prosjeka, no to im nije isplativo. Isplativa je gradnja pa se pod izlikom ekonomske krize sada guraju propali projekti. Podsjetimo, stanovništvo Podravine reklo je odlučno NE hidroelektrani Novo Virje jer je uvidjelo da im je očuvana rijeka važnija od svih megavata struje. Da li je HEP servis građana ili profitabilna kompanija kojoj nije stalo do uštede energije, nego samo do prodaje što više struje građanima i tako zarađuje?
Svi smo mi svjesni da naš život ne bi funkcionirao bez električne energije, ali HEP upravo koristi tu ovisnost da bi gurao megalomanske projekte na trošak i građana i države. Ovdje ne govorimo samo o troškovima investicije već troškovima koji nastaju potpunim poremećajem sustava rijeke i cijelog sliva. Također, nematerijalna šteta Podravine, zemlje uz Dravu, bila bi neizmjerna. Svjetska komisija o branama (osnovana od strane Svjetske banke) jasno je pokazala sve „skrivene“ troškove brana koje u konačnici značajno premašuju njenu jednu jedinu korist - proizvedenu struju. http://www.unep.org/DAMS/WCD/ S druge strane, istinski alternativni izvori energije poput sunca ili vjetra nikako da u Hrvatskoj puste korijenje.
Znanost je jednoznačno pokazala svu štetnost regulacija rijeka, a posebno hidrocentrala kada se uzme cijela slika i svi troškovi, a ne samo jedan segment kao što je proizvodnja struje. Od gradnji hidrocentrala zarađuju samo HEP i građevinske kompanije, a plaćaju građani Hrvatske. Kada se uzmu svi troškovi (dakle i skriveni), hidrocentrala za građane dugoročno postaje trošak. Neke su posljedice odmah uočljive poput devastacije okoliša rijeke, poremećaja podzemnih voda pa sve do neslućenih troškova narušavanjem ravnoteže koji se s vremenom ispoljavaju. Jedan od primjera je sušenje šuma, potpuni poremećaj podzemnih voda, a neumitno će svaki segment društva osjetiti konkretne troškove, uključujući i zdravlje. Znanost tek treba utvrditi još brojne posljedice. To će naravno platiti sami građani ili lokalne vlasti, dok će nam HEP samo isporučivati račune za struju.
HEP manipulira javnost da su hidrocentrale zeleni izvori energije, da će se razvijati turizam, povećati zaposlenost. Ogromna HE Donja Dubrava ima svega nekoliko zaposlenih, a namjerava se automatski upravljati njom u skoroj budućnosti, bez ljudi na terenu. HEP manipulira i razvojem turizma. Tako je HEP „reklamirao“ turizam i prilikom gradnje brane na Dobri na što je oštro reagirao Institut za turizam, tvrdeći da nigdje u svijetu akumulacije nisu turistički resurs.
Manipulira se i vrlo osjetljivim terminom „gospodarskog razvoja“. Podsjetimo da je upravo tzv. „gospodarska nerazvijenost“ u prošlom stoljeću (za razliku od „razvijene“ betonirane Italije, Španjolske…) sačuvala našu jadransku obalu i pretvorila ju u vrhunsku europsku turističku atrakciju koja nam donosi milijarde dolara. U stvarnosti, sačuvana je jedinstvena kulturna i prirodna baština, a sada se prijeti uništavanjem jedne druge posebne kulturne i prirodne baštine.
Vlada hitnim postupkom ignorira zakon o zaštiti prirode, pokazujući zapravo kako nema pravne države od samog vrha. Rijeka Drava zaštićena je kao regionalni park, ekološka mreža te budući rezervat biosfere koji je potpisala sama premijerka. Planiranom gradnjom brana potpuno se obezvređuju brojni planovi razvoja turizma, održivog razvoja, kulture, ali i europskih fondova za održivi razvoj. Primjerice Koprivničko-križevačka županija provodi NATREG projekt, jedini u Hrvatskoj, s ciljem iznalaženja smjernica koje bi omogućile suživot građanstva kao i razvoj gospodarstva i turizma u sklopu zaštićenog područja. Neporemećena priroda izvrstan je kapital za poljoprivredu od kojeg ovaj kraj živi, naročito ekološku proizvodnju.
Europska Unija je prepoznala rijeke, ne samo kao dio zdravog okoliša, nego i ekonomski izrazito važnog. Daje im se prostora, primjerice u Danskoj i Nizozemskoj se pod vrlo visoku cijenu obnavljaju rijeke u preko 200 projekata. Nemojte dopustiti da Hrvatska, zemlja predivne prirode i kulturne baštine, zemlja turizma i zdravog života postane „ružna betonjara“.
Nakon što je počela renesansa naših rijeka, kada je znanost pokazala sve koristi očuvane rijeke, ponovo se kreće s nazadnim projektima za koje bismo očekivali da će se raditi u Africi, a ne u naprednoj Europi. Dok napredne zemlje obnavljaju svoje rijeke jer su shvatile da su im ekonomski isplatljivije, Hrvatska planira uništavati svoju budućnost na račun velikih investitora.
Usto, stanovništvo gubi ono najvažnije – kvalitetu života. Vlada žrtvuje „provinciju“, otima im očuvanu prirodu, podmeće nezdrav okoliš, uništava tradicionalnu arhitekturu i način života, unosi beton umjesto kamena ili drva. Umjesto da država potiče istinski energetske alternative i razvija održivi turizam, premijerka podilazi velikim investitorima.
Nisu nam draže ptice od ljudi niti bi vratili Hrvatsku u srednji vijek, nego samo želimo održivi razvoj čovjeka u skladu s prirodom.
Posebno čudi hitnost i skrivanje ovog projekta od javnosti, baš kao kada se gradila brana na Dobri sa potpuno zastarjelom studijom iz komunističkog doba, čiju su gradnju osudile i međunarodne institucije, kao što je to izaslanstvo Bernske konvencije čiji je potpisnik i RH.
Predlažemo da se u hitnom postupku u cijelosti analizira projekt izgradnje hidrocentrala, poštujući sve ostale struke, gledajući na budućnost Hrvatske koja bi trebala razvijati zdrav život, održivi turizam, znanost i visoke tehnologije!
Post je objavljen 11.04.2010. u 16:41 sati.