U jednom od prijašnjih postova o Zagrebu objašnjeno je koje mogućnosti, prilike, kvalitete života i radnih uvjeta, grad daje ali i traži, kako bi se u njemu uspješno živjelo, znači čime se treba baviti i kako treba djelovati - a da bi se živjelo u skladu s glavnom vibracijom grada, vibracijom broja 5.
U ovom postu pokušat ću pokazati koje su pozitivne i negativne stvari, odnosi i pojmovi u broju 5 koji, kao takvi, savršeno oslikavaju neke od važnijih vrijednosti grada.
POZITIVNO: rad, kultura, kazalište, sloboda, ljubav, optimizam,
milosrđe, glavni grad, brak, kavana – mislim da je
kroz povijest zagrebačka kavana dokazala da je njezin
doprinos duhu Zagreba ipak bio više pozitivan nego
negativan.
NEGATIVNO: jal, korupcija, malograđanština – sad je valjda jasno zašto su se tako udobno udomaćili u Zagrebu, lijenost,kič – u prošlom postu napisala sam kako je kič jedan vid življenja negativnih osobina broja 6, broja Trga bana Josipa Jelačića, i ovih dana imali smo tamo priliku vidjeti demonstraciju kiča u svoj njegovoj ljepoti.
A što brojevi kažu o špici i kafićima? Špica i kafić zrače brojem 3/21. Za broj 3 već sam nekoliko puta napisala da je neskladan s brojem 5 i da se zbog toga lakše žive negativne osobine i jednog i drugog broja. Negativne osobine broja tri su: ekstravagancija, pomodarstvo, pretjerivanje, ogovaranje, nedovoljna iskrenost, samoživost, brbljanje, kriticizam, rasipanje energije i stvari, promjene raspoloženja, mušičavost.
Koliko u prostorima neposredo uz glavni trg naše države ima radosti, smijeha, uživanja u životu i sreće, što su pozitivne osobine broja 3, a koliko negativnih, stvar je,valjda, i osobne percepcije. Međutim, mislim da nema osobe sposobne osjetiti suptilne vibracije prostora koja se ne bi složila sa mnom u dojmu da se u pretežnom dijelu radi o negativnim, disharmoničnim i «tamnim» vibracijama, da prostor jednostavno loše zrači, ne uvijek, ali vrlo često. Ispraznost u rječima i ogovaranje nikako nisu samo simpatičan vid gubljenja vremena, ogovaranje je , na energetskoj razini, opasno i za one koje se ogovara, ali i za one koji ogovaraju.
Prostor oko Trga izgleda kao dnevni boravak vrlo dokonih ljudi, gdje su se, zapravo,izgubili atributi grada. Zgrade sa svojom arhitektonskom vrijednošću, ulazna vrata u institucije, trgovine, kupci, pješaci, turisti koji razgledavaju grad – sve je to u drugom planu i trpi od nezajažljivog poduzetničkog duha vlasnika kafića i onih koji im to omogućuju – krasan primjer negativnog življenja broja 5, o kojem sam pisala u prvom postu o Zagrebu.
Šenoa:Zagrebu, prva i posljednja kitica – po meni, najljepša uglazbljena pjesma o Zagrebu:
Povrh starog Griča brda
Kao junak lijep i mlad,
Smjele glave, čela tvrda,
Slavni stoji Zagrebgrad;
Živ, ponosit,
Jak, prkosit,
Kad slobode plane boj.
Tko tu kliko ne bi:
Slava, slava tebi,
Zagreb- grade divni moj.
Zagreb-grade, naša glavo,
Zagreb-grade, štite naš,
Zagreb-grade, naša slavo,
Kao sunce ti nam sjaš.
Budi velik
Jak ko čelik,
Tisuć ljeta slavan stoj!
Tko tu kliko ne bi:
Slava, slava tebi,
Zagreb-grade divni moj!
U sljedećem postu o novinama i novinarima!
Post je objavljen 06.04.2010. u 22:12 sati.