Sveto trodnevlje duhovna je riznica najdragocjenijeg spasonosnog blaga Crkve. To nije spomen na nešto što se davno dogodilo, niti neka pobožna drama koja se svake godine ponovno prikazuje. To su otajstva spasenja koja se, kako sam naziv kaže, na otajstven način događaju za naše spasenje istim intenzitetom i istim učinkom kao nekada dok je naš Spasitelj dragovoljno prihvatio križ .
Vjernik okrijepljen korizmom u vjeri prati svoga Učitelja kroz muku, smrt i uskrsnuće i premda smo mi u usporedbi s prvim Isusovim sljedbenicima u daleko boljoj poziciji, jer u tami Velikog petka naziremo zoru Uskrnuća; pa ipak potrebna je i vjera i ljubav i nada, sve u jednom, da bi nam ti događaji mogli postati duhovna stvarnost, a onda i uroditi spasonosnom milošću.
U Svetnom trodnevlju zgusnuta je borba između dobra i zla, svjetla i tame. Ono je konačna pobjeda Uskrsnog jutra, vječnog svjetla, Isusa našeg Spasitelja.
Potrebno je naglasiti da Sveto trodnevlje vrvi dubokom duhovnom simbolikom, da je prepuno teoloških izričaja, prekrasne pobožnosti, a sve je usmjereno prema Kristu pobjedniku nad smrću i zlom.
Prema obnovljenom obredu u Sveto trodnevlje spada Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota.
Veliki četvrtak sav je u znaku euharistije. To je svećenički dan. U stolnim crkvama biskup u zajednici sa svojim svećenicima u prijepodnevnim satima blagosljivlje sveto ulje. To će sveto ulje svećenici ponijeti u svoje župe. Uljem bolesničkog pomazanja pomazuju se bolesnici, a krizmom novokrštenici, krizmanici te ređenici za svećenike i biskupe. U tu svrhu koristi se maslinovo ulje kojim su se od davnina u Starom zavjetu pomazivali svećenici, kraljevi i proroci.
U popodnevnim satima služi se Misa Večere Gospodnje. Slaveći zajedno sa svojim učenicima Pashalnu večeru, Isus ustanovljuje euharistiju. Dok nam Sveto trodnevlje predstavlja otajstvo otkupljenja u njegovom vremenskom okviru triju dana, Četvrtak Večere Gospodnje predstavlja nam to isto otajstvo , ali ne više vezano uz povijesne okvire nego sposobno da ovjekovječi spesenje u svim vremenima.
Veliki petak – služba muke Gospodnje.
Oltari ogoljeni, Presveto pospremljeno u svetohranište na pokrajnjem oltaru gdije se obično nalazi ''Božji grob''. Obred započinje službom čitanja. Zatim slijedi Opća molitva u kojoj se moli za Crkvu, staleže i ostale nakane. Nakon toga je centralni dio pobožnosti Velikog petka, klanjanje križu. Križ, koji je na nedjelju glušnicu bio zastrt ljubičastim ili crnim platnom, sada se otkriva i izlaže na klanjanje. Obredi Velikog petka završavaju svetom pričešću.
Vazmeno bdijenje.
Vazmeno bdijenje sastoji se od četiri obreda: Služba svjetla, Služba riječi, Krsna služba i Euharistijska služba.
U prvi sumrak svećenik, obično pred crkvom, blagosljivlje pripravljeni oganj, na kojemu se zapali uskrsna svijeća i od iste žeravice napuni se kadionica. Ulazi se u crkvu u kojoj je mrak i tri puta se pjeva ''svjetlo Kristovo'', a zbor odgovara: ''Bogu hvala''. Tada se upale sva svjetla, a uskrsna svijeća stavlja se na stalak i nakon što se okadi počinje ''Exsultet''. To je hvalospjev uskrsnoj svijeći koja simbolizira samog Krista, a ujedno je i prinos koji izgara u čast Usksnuloga. Kasnije će u Krsnoj službi svećenik ili đakon uskrsnu svijeću uroniti u krsnu vodu, koja se posvećuje i kojom će se krstiti novokrštenici. U Službi riječi ponuđena su čitanja tako da se dobije pregled povijesti spasenja. Prije nego će se čitati iz Novog zavjeta, svećenik zapjeva ''Slavu''. Tada ponovno zazvone zvona koja su umuknula kroz Sveto trodnevlje. Na kraju mise je blagoslov jela. Blagosljivlje se hrana i novi plodovi zemlje. Time se želi naglasiti kako Uskrsli čini sve novo. Oni koji su se preporodili korizmenim postom i sakramentom pomirenja uzimaju blagoslovljenu hranu da i tijelo bude preporođeno. Još postoje običaji u nekim krajevima da dijeca pale suhe gube na blagoslovljenoj vatri i taj uskrsni oganj donose kućama. Domaćice pak očiste štednjake i pripale na blagoslovljenim ognjem vatru, tako da i ta hrana bude blagoslovljena.
Ono što je nekako najupečatljivije u cijelom Vazmenom bdijenju je Hvalospjev uskrsnoj svijeći, koji crkvena tradicija pripisuje sv. Augustinu. Iz tog hvalospjeva izbija silni naboj uskrsne radosti i ushićenja.
Običaj da se na blagoslov hrane obavezno donose uskršnje pisanice, dar je Istočne crkve. Jaje je snažni simbol života koji se krije u ljusci kao što je Krist bio tri dana u grobu.
Post je objavljen 31.03.2010. u 13:43 sati.