Požega i okolica 150 godina trpili su osmanlijsku vlast i zatiranje svojih vjerskih, kulturnih i drugih običaja i navika, ali hrabri požežani i njihovi duhovni vođe nisu okupaciju uzimali zdravo za gotovo, već su uzeli sudbinu Požege u svoje ruke i pod hrabrim vodstvom fra Luke Ibrišimovića – Sokola na Dan svetog Grgura (po Gregorijanskom kalendaru) 12. ožujka 1688. godine su u ranim jutarnjim satima udarili na znatno nadmoćnije Osmanlije (oko 3000 vojnika) koji su, uljuljkani u lažnu sigurnost, tim iznenadnim napadom zatečeni, zbunjeni i iznenađeni bili protjerani iz Požege. Zbog značaja Požege kao središta sandžaka i vrlo bitnog trgovačkog, kulturnog, vjerskog i političkog središta, ubrzo Osmanlije bivaju protjerane iz cijele Slavonije. U sjećanje na datum bitke generacije žitelja Požege slave taj dan na različite načine, a samu manifestaciju nazivaju Grgurovo, odnosno Grgurevo u novije vrijeme. Julije Kempf u svojoj knjizi „Požega“ o „Grgurovu“ piše: „Svake godine idu naime Požežani na dan sv. Grgura (12. ožujka) u vinograde, gdje se pucanjem iz pušaka i topova, a uz okrepu tijela te pjevanje narodnih pjesama sjećaju onih dana, kad su drugačije grmjeli topovi u ratu za oslobođenje Požege o Turaka.“
Požežani su običaj pucanja u vinogradima i pjevanje narodnih i domoljubnih pjesama zadržali i u vrijeme socijalizma, iako vlasti nisu blagonaklono gledale na takve običaje, a osobito ne na pjevanje o hrvatskoj hrabrosti i junačkoj vojnoj povijesti. Osamostaljenjem Republike Hrvatske grupa građana okuplja se u domoljubnu, dragovoljnu i nestranačku udrugu kojoj daju ime Društvo „Sveti Grgur“ – Požega, a koja od prvih dana preuzima skrb o proslavi Grgureva i koja svake godine obogaćuje ovu manifestaciju novim sadržajima i veliča njen značaj.
Generacijama se u Požegi slavi taj dan kao jedan od najvećih događaja na lokalnoj razini, a na prijedlog Društva „Sveti Grgur“ – Požega isti je proglašen i Danom grada. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske također prepoznaje značaj i simboliku Grgureva kako danas, tako i kroz burnu povijest Požege i ovog dijela Slavonije i manifestaciju proglašava kulturnim nematerijalnim dobrom Republike Hrvatske.
Kako Društvo „Sveti Grgur“ Požega kao jednu od svojih sastavnica ima i povijesnu postrojbu „Požešku građansku stražu“ (slijednicu „Građanske čete“ iz 18. stoljeća), a koja je članica Saveza povijesnih postrojbi Hrvatske vojske, tako je i nazočnošću svih članica Saveza PPHV-a, Grgurevo prepoznato kao jedan od značajnijih događaja u časnoj vojnoj povijesti Republike Hrvatske. Savez povijesnih postrojbi Hrvatske vojske primljen je u članstvo Europskog saveza povijesnih postrojbi (EGS - EUROPÄISCHE GEMEINSCHAFT HISTORISCHER SCHÜTZEN), a članice Poljskog saveza povijesnih postrojbi, Češkog saveza povijesnih postrojbi, Austrijskog saveza povijesnih postrojbi i Mađarskog saveza povijesnih postrojbi već godinama uživaju u Grgurevu i s veseljem očekuju slijedeće gostovanje u Požegi za Grgurevo. Tako i Grgurevo postaje Europskom baštinom i tradicijskom manifestacijom koja okuplja povijesne postrojbe europskih država, a odjeci ovakvog načina druženja i okupljanja nailaze na odobravanje u kulturnim i političkim krugovima u matičnim zemljama naših gostiju, a vezano s tim i u institucijama Europske unije.