Puhni. Raspuši oblake, raspuši crnilo iz mene, izvjetri me, istresi me, učini da se smiri sve to što divlja.
Puhni.
Raspuši zelene odsjaje upaljenih televizora, otpuši sirene i plavo rotirajuće svjetlo koje mi probija oči, otpuhni lišće i prašinu, uskovitlaj sve to prema nebu.
I puši, samo puši.
Nemoj stati - uhvati me prstima kao krpu me protresi, pokrpaj uništeno i izliječi neizliječivo, izbaci me iz mene ili polijepi te polomljene dijelove prije nego se uhvatim za sljedeću laž, prije nego se uhvatim novog obećanja u zraku, prije nego glupo slomim i posljednju obranu, samo puhni.
Post je objavljen 20.03.2010. u 21:59 sati.