U srijedu 17. ožujka 2010. u 18,00 sati u Novinarskom domu u Zagrebu, Perkovčeva 2 / I održat će se promocija nove knjige autora Gorana Šafareka u izdanju Izdavačke kuće Veda iz Križevaca
UŠĆE MURE – HRVATSKA AMAZONA
Knjigu će predstaviti:
Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove za zaštitu prirode Međimurske županije,
izdavač i urednik knjige Nikola Žulj, prof. i autor Goran Šafarek.
O proglašenju Regionalnog parka Mura-Drava govorit će Kornelija Pintarić – ravnateljica Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture RH).
Voditeljica promocije je Helena Hećimović.
Na promociji knjigu možete kupiti po posebnoj promotivnoj cijeni.
Promocija će se održati u srijedu 17. ožujka 2010. u 18,00 sati u Novinarskom domu u Zagrebu, Perkovčeva 2 / I
Više o knjizi na: http://www.knjiga-znanja.hr
Ova, 2010. godina, proglašena je godinom biološke raznolikosti, a kako je očuvana, prirodna, rijeka izvorište biološke raznolikosti, tako nema boljeg načina obilježavanja godine biološke raznolikosti od promoviranja knjige u kojoj je svo bogatstvo biološke raznolikosti Ušća Mure u Dravu dokumentirano tekstom i umjetnički dojmljivim fotografijama.
O KNJIZI I AUTORU
Biolog i sezonski istraživač tropskih krajeva, Goran Šafarek je ujedno i jedan od vodećih hrvatskih fotografa i pisaca. Dokaz tome su preko 200 članaka s autorskim fotografijama i tekstovima u vodećim hrvatskim časopisima: Meridijani, svjetski poznati NG i GEO i gotovo svi ostali koje nalazimo na našim kioscima iz tematike prirode i znanosti.
Uz to što je jedan od najljepših nizinsko-riječnih lokaliteta u Hrvatskoj, Ušće Mure u Dravu predstavlja osobiti fenomen kojim se Hrvatska može podičiti pred cijelom Europom. Tome svjedoči čak pet razina zaštite: posebni rezervat, Nacionalna ekološka mreža, Regionalni park, Rezervat biosfere i buduća Natura 2000 (kategorija EU).
Svojom prirodnom dinamikom rijeka stvara cijeli niz staništa – od kopna do vode sa svim prijelazima. Rijetko koja područja na tako malom prostoru imaju tako raznolika i očuvana staništa kao ušće Mure. S popisa Nacionalne klasifikacije staništa ovdje nalazimo tekućice, povremene tekućice, staništa amfibijskih zajednica, šljunčane riječne obale, obale trščke, šaša, plutajuću vegetaciju, šumu vrbe i topole... Staništa nisu međusobno odijeljena te postoje zdravi ekosustavi i hranidbeni lanci na kojima živi veliki broj vrsta. Ptice su izvrstan indikator, a kao dobro istražena skupina životinja dobar su pokazatelj očuvanosti staništa. Na ušću Mure, među njima su vodomar, kulici, crne rode, štekavci... To su sve rijetke vrste koje se nalaze na popisima za zaštitu. Primjerice vodomar, štekavac i čigre predstavljaju temelj za uspostavljanje Nacionalne ekološke mreže svih značajnih prirodnih područja u našoj zemlji.
Ovdje nije samo riječ o broju staništa već i njihovoj rijetkosti. Rukavci, strme obale i sprudovi su na europskoj razini vrlo rijetka slika, pogotovo oni očuvani. Staništa kratko traju i ovise o nepredvidivoj dinamici rijeke te se stoga opiru ljudskoj težnji za stalnim granicama i popisima.
IZ RECENZIJA
* * *
„Ova knjiga Gorana Šafareka pokazuje nam, kako dokumentaristički tako i umjetnički, kako su nizinske rijeke najživotnije upravo na svojem ušću u neku drugu, u pravilu moćniju rijeku. Kao da već od izvora hrle stopiti se s drugom rijekom, tvoreći tako jednu vječnu kružnu rijeku bez početka i kraja. Svi oni sprudovi i rukavci, sve mrtvice, poplavne livade, gmajne i trate, guste poplavne šume i jednooki vrtlozi što ih čupaju iz korijena, sve to čini veliki uvod u još veći prirodni fenomen na sutoku dviju tekućica.
Mura. Tu u magičnom prostoru Međimurja i Podravine, prije svoga smiraja tamo duboko u Dravi, Mura stvara i razara. Kao i kroz svojih osamdesetak kilometara toka kroz Međimurje, prije samog utoka u Dravu, Mura je plodna, nemirna, hirovita i tajnovita. Sve ono što se događa izvan dometa ljudskog pogleda, sve ono što se zbiva na skrovitim mjestima i pod velom noći, sve to otkriva se znatiželji prirodoslovca koji uvijek zna i umije iščitati živu rijeku.
Tražeći svoje sveto mjesto i dokaz o postojanju Stvoritelja koji ne poznaje i ne priznaje granice bilo koje vrste, Goran Šafarek pronašao je i prepoznao ušće Mure u Dravu, tu Hrvatsku Amazonu, kako on, bez dvojbe ili zadrške, imenuje jedan od najljepših nizinsko-riječnih lokaliteta u Hrvatskoj. Uistinu, ako znamo da je divljina već odavno ustuknula iz gusto naseljenog hrvatskog sjevera, ovdje se na ušću Mure začudo zadržala i preživjela, a Šafarek nas podsjeća na taj opstanak darujući nam stanovitu geografiju nade i spoznaju da divljina još uvijek postoji, tu u našoj blizini, bez obzira da li smo je svjesni ili ne!
Ovakav pisani spomenik rijeci iz svojeg užeg zavičaja mogao je isklesati samo čovjek širokog pogleda, netko tko je vidio svijeta, i tko je u tom svijetu spoznao svevremensku ljepotu i višestruki značaj jedne male rijeke u srcu Europe. Goran Šafarek, mladi prirodoslovac i plodni spisatelj, koji nosi globus na dlanu, a kameru na tankoćutnoj duši, uporno nam otkriva ljepotu bliskih, a našem oku nevidljivih fenomena. Istovremeno, on nije samo pasivni promatrač. On shvaća da su upravo žive rijeke oblikovale njegov zavičaj i s tom spoznajom on djeluje, uvijek iznova prepun životne i stvaralačke energije.
Na sutoku Mure i Drave, gdje biološka i krajobrazna raznolikost pršte bogatstvom, Mura se pretače u Dravu nastavljajući tako život i prenoseći dalje ono što je u svojem cjelokupnom toku stvorila i oplodila. Šafarek nam neprestano otkriva te neupitne vrednote ovih dviju rijeka koje kroz mijene povijesnog vremena tvore mitski murski i dravski životni prostor. Činom otkrivanja, on zaboravu otima cjelovitu sliku toga prostora na prijelazu tisućljeća. Iz panonskog blata on izvlači i stavlja pred nas snažne motive koji su uvijek drukčiji (jer, stalna samo mijena jest!), ali koji se - jednom viđeni - nikada više ne brišu iz sjećanja.“
Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim
prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije
IZ RECENZIJA
* * *
„Autor Goran Šafarek, biolog po struci, koncentrira se na neke od najvažnijih bioloških značajki ovog područja te na jasan, popularan način objašnjava i dočarava vrijednost ovog vodenog sustava. Osim toga, prepoznaje glavne elemente kompleskong riječnog sustava i na razumljiv način ih prenosi čitateljima. Cijelo desetljeće je posvetio istraživanju i zaštiti ovog područja te je u sklopu toga radio i za Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF), te kao suradnik UNDP-a (Program za razvoj Ujedinjenih naroda) na revitalizaciji močvarnih područja. Osim znanstvenog i stručnog rada, sudjelovao je i u promociji i edukaciji lokalnog stanovništva. Autor je također svoju kompetentnost pokazao već i u svojoj prvoj knjizi „Drava- koprivnička Podravina“ čija je glavna svrha bila promocija ovog kraja. Za razliku od toga, u knjizi o ušću Mure više naglašava i promovira prirodne vrijednosti ovog područja koje su široj javnosti gotovo nepoznate. Iznimnim fotografijama predstavlja neke od ugroženih i rijetkih vrsta, poput ptica bregunica, kulika i vodomara. Osim toga, autor je na svojim fotografijama zabilježio i mnoge vrste koje se na ovom području mogu samo rijetko susresti jer su raštrkane na velikoj površini (poput vranaca, trstenjaka, lisice, jelena, divljih svinja). Upravo je veličina ovog rezervata ono što predstavlja najveću prepreku za njegovo snimanje i proučavanje te je autor jedan od rijetkih koji su ovaj problem uspjeli riješiti svojim znanjem i strpljenjem. U knjizi nam predočava prizore koje nikad nismo vidjeli uživo, već samo na fotogafijama iz dalekih krajeva. Sve su to vrste specifične za riječna staništa. One su prepoznate kao vrijedne vrste u kontekstu zaštite prirode, i na razini EU zakonodavstva, ali i naše. Za razliku od Kopačkog rita gdje su ove vrste koncentrirane te dolaze u velikim populacijama, na Velikom Pažutu susret s ovim vrstama predstavlja pravu rijetkost.“
„Ova knjiga je izrazito važna za očuvanje i promociju ovog područja. S jedne strane objašnjava i potiče stvaranje novog odnosa čovjek – priroda na osnovama održivog razvoja, a s druge strane objašnjava da je očuvana priroda zapravo izuzetan početni kapital za razvoj ekološkog i održivog turizma u ovom kraju.“
Dr. sc. Olga Jovanović
O AUTORU
GORAN ŠAFAREK rođen je 1977. u Koprivnici gdje je završio osnovnu školu i opću gimnaziju. Diplomirao je na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu na kojemu se i zaposlio kao znanstveni novak – asistent. Radio je na znanstvenom istraživanju fitoplanktona Jadranskog mora. Sudjelovao je na projektu Jadran (Hrvatski nacionalni monitoring program Jadranskog mora). Bio je član uredništva znanstvenog časopisa Acta Botanica Croatica.
Radio je kao stručni suradnik za zaštitu okoliša Dravske lige (savez udruga). Sudjelovao je na projektu UNDP-a, na restauraciji močvarnih staništa uz rijeku Dravu, na predloženom projektu UNESCO-vog – Biosfernog rezervata Drava-Mura, te na biološkoj inventarizaciji uz rijeku Dravu pod vodstvom Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF). Radio je na više projekata u vezi turizma i održivog razvoja – izrada biciklističkih staza, poučnih staza, brošura. Administrator je web-stranica: www.drava.info, www.dravska-liga.com, www.dravanews.hu.
Godine 2008. započeo je inventarizaciju ptica i biljaka, a 2009. inventarizaciju staništa u Posebnom zoološkom rezervatu Veliki Pažut. Na području ušća Mure u Dravu radio je Ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu.
Otkrio je na Velebitu, nakon pedeset godina nepojavljivanja u Hrvatskoj, rijetku vrstu ptice Charadrius morinellus (Belic, M., Safarek, G. 2002. Finding of Dotterel (Charadrius morinellus) on the Velebit Mountain. Larus, Annual of the Institute of Ornithology in Zagreb, Vol. 48). Radio je također na znanstvenom prstenovanju ptica močvarica na rijeci Dravi kod Donjeg Miholjca, na Neretvi, na Crnoj Mlaki. Sudjelovao je na zaštiti vodozemaca na cestama Podravine.
Bio je sudionik znanstvenih ekspedicija AndeAmazona 2000., Madagaskar 2001., Kostarika 2003., Madagaskar 2004., Venezuela 2005., Madagaskar 2007., Južna Afrika 2008. i Ekvador 2009.
Glavni ciljevi istraživanja posljednjih nekoliko ekspedicija bili su: rasprostranjenost, fitogeografija i evolucija gmazova i vodozemaca tropskih područja.
U Ekvadorskoj Amazoni istraživao je evoluciju otrovnih, šarenih žaba. Prvi je došao do otkrića predacije osa na visećim nakupinama jaja (na drveću i grmlju) arborealnih žaba (Wasp predation on Malagasy frog egg clutches,) na Madagaskaru. Surađivao je s lokalnim znanstvenicima i Sveučilištem u Braunschweigu, u Njemačkoj. Prilikom tih istraživanja otkriveno je i desetak vrsta vodozemaca i gmazova. Najspektakularnije je bilo otkriće šarene zmije u Nacionalnom parku Masoala na Madagaskaru. Također je, za Madagaskarsku državnu agenciju ANGAP, sudjelovao u izradi pješačkih staza u Nacionalnom parku Ranomafana te općenito u razvoju turizma Madagaskara.
Objavio je preko sto članaka (i tekstove i fotografije) u različitim časopisima: Meridijani, National Geographic, Playboy, GEO, Moj planet, Putovanja, Croatia Airlines, Naturfoto (Njemačka), Gloss-Hrvatska, Priroda, Hrvatska vodoprivreda, Hrvatske šume. Surađivao je s Hrvatskom turističkom zajednicom.
Autor je nekoliko samostalnih fotografskih izložbi (Džungle – Muzej Koprivnica, Džungle - Prirodoslovni muzej u Zagrebu, Ušće Mure – Galerija Koprivnica, Zelena planeta – Koprivnica, Rijeke Hrvatske – Galerija SC u Zagrebu i druge). Održao je i više znanstveno popularnih predavanja širom Hrvatske.
Objavio je knjigu Drava – koprivnička Podravina, Ušće Mure – Hrvatska Amazona, a u pripremi je još nekoliko knjiga (Močvarna područja Hrvatske, Crna mlaka, Mrežnica).
U suradnji s Hrvatskom televizijom snimio je dokumentarni film Tajna šarene evolucije o istraživanju rijetkih vrsta žaba u tropskim šumama Ekvadora. Film je uvršten u program Međunarodnog TV festivala u Baru u Crnoj Gori. U pripremi je još nekoliko dokumentarnih filmova u suradnji s Hrvatskom televizijom (Mrežnica, Crna Mlaka, Ušće Mure, Biljni svijet Velebita).
Post je objavljen 12.03.2010. u 22:22 sati.