I Novi list je, jako lijepo, izvijestio o 14. Vampirskoj noći u Kringi, odnosno o horor-gastro predstavljanju Perićeve "vampirske kuharice". Hvala Kim!

Predstavljena knjiga »Na večeri s Drakulom« Borisa Perića
Specijaliteti iz vampirske kuharice
U svojoj knjizi, objavljenoj u nakladi »Meandra«, Perić na zanimljiv način povezuje književnost, vampirski mit i gastronomiju. Uz obilje podataka o vampirima, štrigunima i vukodlacima donosi i izbor recepata
U sumrak, praćeni kišom, vijugavom prašnjavom cesticom zaputili smo se u istarsko selo Danijeli pokraj Kringe. Povod je bilo nesvakidašnje predstavljanje knjige »Na večeri s Drakulom« Borisa Perića, u okviru 14. večeri horor književnosti iz ciklusa »Vampirske noći«. Zašto baš Danijeli i Kringa? Pa malo je još onih koji ne znaju da je uz Kringu vezana legenda o istarskom vampiru Juri Grandu – prethodniku popularnog krvožednog kneza iz Transilvanije, literarnog i filmskog Drakule.
U svojoj novoj knjizi, objavljenoj u nakladi zagrebačkog »Meandra«, Boris Perić na zanimljiv je način povezao književnost, vampirski mit i gastronomiju. Naime, njegova knjiga uz obilje podataka o vampirima, štrigunima, vukodlacima i vješticama donosi i izbor recepata iz vampirske kuharice. Ilustracije radi, spomenimo nazive nekih od jela – Transilvanijska razbojnička pečenka, Mamaliga, Đavolja piletina u ljutom umaku... Uz takva jela pripremaju se i prikladna pića – kokteli Vampirska krv i Vampirski poljubac, a vampirska gozba nezamisliva je bez deserta – sladoleda od češnjaka pod nazivom Vampirska osveta. Perić nije zaboravio ni na svima nam znane krvavice, koje su zapravo krv koja se jede.
Kako ne bi sve ostalo na teoriji, prema receptima iz knjige vrijedni kuhari iz konobe »Danijeli«, pod budnim okom glavne kuharice Mirjane Fabris, pripremili su za goste neke od vampirskih specijaliteta. Na meniju su se tako našli domaći kruh s umakom od češnjaka za hladno predjelo, transilvanijska juha od češnjaka za toplo predjelo, piletina s paprikom uz tarator (bugarska juha od jogurta) za glavno jelo, a za desert istarske devenice ili mulice uz Grandovu supu. Ljubazni domaćini pobrinuli su se i za uređenje interijera konobe. Dugački drveni stolovi bili su prekriveni crnim stolnjacima s dekoracijama od crvenog tila, a uz tanjure prekrivene crvenim ubrusima postavljene su visoke crne čaše. Vampirskoj atmosferi pridonijeli su i crni svjećnjaci s upaljenim crvenim voštanicama, a umjesto ukrasa poslužili su snopovi češnjaka. Gastronomska ponuda bila je prilagođena lokalnim uvjetima, pa smo tako za aperitiv kušali liker »Grandina«, dok je uz jelo servirano crno stolno vino »Jure Grando«. Riječ je o pićima koja će se u obliku suvenira uskoro naći u muzeju posvećenom Juri Grandu u Kringi, a osim vina i likera za uspomenu će se moći ponijeti kući i novi suvenir – križ-papaliž, drvena ogrlica s posebnim simbolom koji služi za zaštitu od štriga. Simbol je preuzet iz knjige »Štorice od štrig i štriguni« Drage Orlića.
Uz laganu degustaciju jela opisanih u Perićevoj knjizi, uzvanici večere s Drakulom mogli su nešto doznati o legendarnom vampiru Juri Grandu na kojem se danas temelji turistička promidžba Kringe. U ime Odbora za turizam Općine Tinjan, o tom je aspektu govorio načelnik Mladen Rajko, dok je pročelnica upravnog odjela Jasmina Cvitan Lakača pročitala legendu o Juri Grandu. Riječ je o jednom od prvih slučajeva vampirizma, zabilježenom u drugoj polovici 17. stoljeća u Istri. Zanimljiv opis u svojoj knjizi »Slava vojvodine Kranjske« dao je slovenski polihistor Janez Vajkard Valvazor, a nalazimo ga i u »Pričama o sablastima i vješticama iz Rajnskog Antiquariusa«, što ih je 1924./1925. priredio njemački književnik Hermann Hesse.
Prema legendi, nedugo nakon što je umro Jure Grando počeo se ukazivati mještanima. Viđali su njegovu utvaru kako luta selom, kako kuca na vrata nekih kuća, čak je posjećivao i svoju udovicu i maltretirao je. Ubrzo nakon što se pojavio u nekoj kući dogodila se smrt nekog od ukućana, pa su mještani shvatili kako iza njegove pojave stoji zla sila. Šesnaest godina trajao je teror nad mještanima prije nego su se ohrabrili i odlučili zauvijek iskorijeniti zlo. Jednog dana, godine 1672., pod vodstvom župnika Mihe Radetića devetorica najhrabrijih otišli su na mjesno groblje u namjeri da otvore Jurin grob i probodu vampira glogovim kolcem. Budući da kolac nije htio prodrijeti kroz tijelo, odrezali su mu i glavu. Od toga dana Jure Grando više se nije pojavljivao, a mještani Kringe više nisu morali živjeti u strahu.
Danas, srećom, istarski vampir živi samo još u priči i kao turistička atrakcija. Kulturna ponuda Kringe obogaćena je i večerima horor književnosti, a središte je zbivanja kafić znakovita naziva »Vampir« čiji je vlasnik Robert Hrvatin. U kafiću je i horor knjižnica kojoj je darovan primjerak knjige »Na večeri s Drakulom«. Uz Kringu je vezan i Festival fantastične književnosti. Na sve te činjenice podsjetio je moderator večeri Davor Šišović, novinar »Glasa Istre«, koji je kao jedan od najboljih znalaca svega vezanog uz Juru Granda privukao veliko zanimanje medija. Šišović je ukazao i na to da je legenda o istarskom vampiru vrlo poticajna za pisanje, pa je tako Grando postao likom desetak knjiga, između ostalim i romana »Vampir« Borisa Perića.
Kako ne bi sve ostalo samo na kušanju vampirskih delicija, urednik knjige »Na večeri s Drakulom« Branko Čegec podsjetio je da se radi o izdanju iz biblioteke »Gastronomska čitaonica«, u sklopu koje su već objavljene Perićeve »Priče iz bečke kuhinje«.
– Izdanjima iz ove edicije pokušavamo povezati književnost i gastronomiju. U tom smislu knjiga »Na večeri s Drakulom« namijenjena je prije svega za čitanje, a onda i za kuhanje. Na neki način Perićeva je knjiga paradigmatska za odnos književnosti i gastronomije. Budući da smo objavili i recepte, čitatelji se i sami mogu okušati u pripremanju jela – kazao je Čegec.
Kroz kulinarski dio svoje knjige prisutne je proveo Boris Perić, koji je među ostalim govorio o ulozi češnjaka – poznatog otrova za vampire. Kako izgleda sadržaj knjige prebačen u tanjure, uvjerili smo se i sami. A osim recepata, ovo interesantno izdanje donosi i malu kulturnu povijest krvi, objašnjava što je to plava krv, pita se je li Drakula bio žena, govori o bifteku i krumpirićima, »Vještičjem malju«, Bramu Stokeru, Noći vještica, vampirima u slavenskim zemljama i drugim zanimljivim temama.
Kim CUCULIĆ
Snimio Petar FABIJAN
...a evo i teksta iz Vjesnika:
Večera vampirskog ugođaja
U istarskom mjestu Kringa predstavljena je još jedna knjiga o Drakuli, a uz to su se nudila i jela koja je on jeo
Večera s Drakulom u istarskom mjestu Kringa privukla je mnoge znatiželjnike - gurmane, kao i ljubitelje književnosti, legendi i »štorijica«. Svi su došli spremni da se okupe uz znalački pripremljene specijalitete nesvakidašnje književne večeri. To je događanje nedavno organizirao odbor za turizam Općine Tinjan u sklopu projekta Jure Grande - Vampir iz Krigne. Točnije, bila je to 14. večer horor-književnosti iz ciklusa »Vampirske noći« za koje se unaprijed traži mjesto više.
Ništa neobično, jer se to dogodi svaki put kad se u Krigni predstavljaju djela pisaca strave ili književnika. Ovaj je put svojih pet minuta imao Boris Perić, koji je uz urednika Branka Čegeca i moderatora Davora Šišovića, predstavio svoju knjigu »Na večeri s Drakulom«. Iako se »Vampirske noći« održavaju u mjesnom kafiću Vampire, ovaj je put mjesto događanja bila obližnja konoba Danijeli. Stoga je vrijedna vlasnica Mirjana Fabris ponudila jela koja je pripremila od neobičnih namirnica. Navodno i od šišmiša, baš kako su i opisana na stranicama predstavljene knjige. Stoga je i okupljenim znatiželjnicima rekao da je njegov uradak kulturna kuharica, čiji je veći dio ipak posvećen istarskoj kuhinji. No ostalo je mjesta i za priče o vampirima koje uvijek zainteresiraju čitatelje. Tom je prigodom u središtu pozornosti radoznalaca bilo ponuđeno jelo koja je pohvalio i gastronom Franko Lukež.
»Veseli me što se pisana riječ slavi uz jelo, posebno ona uz kojom se može promovirati i naša regija. Siguran sam da su ih jeli i na Drakulinu dvoru, a autor knjige ih je samo pretvorio u istarska«, povjerio nam je i kako se nada da će postati dijelom gastronomske tradicije Kringe. Na to je domaćica večere Mirjana Fabris obećala da će ih sigurno uz prethodnu najavu pripremati gostima.
Pogotovo ako će biti poslužena u prigodnu uređenu prostoru s crvenim stolnjacima i svijećnjacima, te crnim čašama za vino. Dakako uz neizostavne vijence češnjaka koji su visjeli sa zidova lokala. Nimalo slučajno, jer kao što legenda upozorava prava su zaštita od zlih sila. Pogotovo što se mit, legenda ili pak živa istina o vampiru iz Kringe i danas prepričava. Navodno se pojavio daleke 1672. i otada 16 godina uznemiravao mještane. Govorkalo se kako je to bio njihov preminuli susjed Jure Grande, koji je izlazio iz groba i noću odlazio svojoj udovici. Prestao je nakon što je ubijen kolcem iz trećeg pokušaja. Potom su mještani Kringe počeli mirno živjeti i kao legendu prepričavati dogodovštine vezane uz neobičnog mještanina iz davnina. Dosjetljivi žitelji Kringe iskoristili su je kako bi pitoreskno istarsko mjesto promovirali kao kulturno, turističko i gastronomsko odredište. Projekt Jure Grande - vampir iz Kringe podržava i ministar kulture Božo Biškupić, pa bi Kringa uskoro trebala postati bogati za muzej o vampirima.
Jelovnik
• Piće dobrodošlice: rakija Grandina
• Hladno predjelo: domaći kruh s umakom od češnjaka uz napitak Vampirska krv
• Toplo predjelo: transilvanijska juha od češnjaka
• Glavno jelo: piletina s paprikom uz tarator - bugarsku juhu od jogurta
• Desert: istarske devenice ili mulice uz Grandovu supu
• Vino: Jure Grando (crveno)
• Digestiv: vampirski kokteli Cafe-bara Vampire iz Kringe
Paola Albertini
Post je objavljen 08.03.2010. u 20:58 sati.