Pregled posta

Vrtlarenje (uvod + generativno razmnožavanje + bosiljak)

Budući da obožavam biljke i sve vezano uz njih, odlučila sam vam malo pisati o toj svojoj strasti. Zašto ih uopće volim? Pa odkada znam za sebe živim u kući sa vrtom, i prije je moja majka najdraža, dok nije radila, održavala povrtnjak. Meni je to bila prašuma u kojoj sam uživala od ranog proljeća pa sve do kasne jeseni. Svako godišnje doba je imalo nešto svoje. No da sada ne ulazim u reminiscencije, jer tko zna koliko bi se ovaj post odužio, krenimo sa konkretnim stvarima. Naime, još dva dana i ode veljača u povijest. Konačno, jer za razliku od nekih ovdje :), zima mi nije najdraže godišnje doba, i jedva čekam proljeće, moje najdraže. Dakle, vegetacijska sezona samo što nije počela – idealno vrijeme da se počne razmišljati o vrtu, biljkama, sadnji, presađivanju i svemu ostalome.

Naravno, sve svoje znanje, osim usmene predaje i interneta crpim i iz ovih ovdje knjižica. Ova velika debela VRT u izdanju Mozaik knjige je Biblija za uređenje vrta, a od istog izdavača CVIJEĆE je također fenomenalan priručnik, za sve početnike, a i napredne vrtlare. Korisina je također i knjiga Savjeti iskusnih vrtlara.





Prvo o čemu ću vam ja ovdje pričati jest razmnožavanje biljaka. Ono može biti vegetativno i generativno. Vegetativno znači da se od već odrasle biljke odvajaju njezini vegetativni dijelovi (korijen, stabljika ili list) te se oni stavljaju u novu posudu. Postoje različiti načini vegetativnog razmnožavanja, koji naravno ovise o tome koji dio biljke korisite za takvu vrstu razmnožavanja, no sada neću o tome. Inače, ovakvo razmnožavanje se koristi kada su biljke sterilne (dakle ne proizvode sjeme) ili potomstvo nije jednako, tj. nije onakvo kao matična biljka.

Prirodne vrste koje daju zdravo sjeme i iz njega zdrave potomke razmnožavamo generativno. Za većinu biljaka razdoblje sjetve je 3. i 4. mjesec, no naravno uvijek postoje iznimke. Biljke možete saditi na otvorenom prostoru ili u zatvorenom, pa kasnije presaditi van. Na otvorenom (vrt, balkon) se sade otpornije biljke, koje često cvatu kasnije u vegetacijskoj sezoni.

Budući da je još dosta rano, vrt još nisam niti počela sređivati, budem vjerojatno idućih nekoliko tjedana bavila se njime vani čim se vrijeme malo ustabili. Danas ću vam objasniti postupak sadnje u zatvorenom.


Potreban materijal:

- posuda u koju ćete saditi (drveni sandućić ili plastična posuda za cvijeće)
- supstrat (kompost za klijanje sjemenki ili smjesa zemlje – kompost : pijesak : treset* = 1 : 1 : 1)
- prekrivač (staklo ili plastična vrećica – da bi oponašali uvjete u stakleniku)
- sjeme biljke koju želimo posaditi
----------------------------------
*treset se u prošlosti proizvodio od maha tresetara, no budući da su tresetišta ili cretovi ugrožena staništa danas se treset komercijalno proizvodi od organskih ostataka drugih biljaka, može se kupiti u vrtnim centrima


Od materijala ja sam koristila plastičnu posudu za cvijeće, supstrat koji sam kupila te plastičnu vrećicu (mora biti prozirna), a od sjemena sam koristila bosiljak.


Postupak:

- lonac, posudu ili sandućić napunite supstratom te ga poravnajte i blago stisnite. Zatim uzmite sjeme, koje ako je sitno (bosiljak je sitan) uzmite u ruke te 'posolite', a ako je krupnije (npr. ricinus ima velike sjemenke) ravnomjerno rasporedite
- sjemenke prekrijte laganim posipanjem supstrata u tankom sloju (neke sjemenke ne trebaju pokrivanje, ali to obično piše na uputama)
- nakon toga sve treba zaliti, da se sjemenke ne bi uznemiravale u početku, dobro je lonac staviti u veću posudu sa vodom pa da se natopi i onda ga izvaditi van, ja imam posudu kojom špricam biljke sa vodom te sam tako i ovo zalila budući da nije jaki mlaz, nego voda više pada kao rosa
- na kraju sve to prekrijte sa plastikom ili vrećicom, te povremeno okrenite ako je se stvara velika kondenzacija vode
- čim biljke prokliju, uklonite plastiku
- kada se pojave prvi pravi listovi slijedi pikiranje biljaka, no o tome ću vam pisati kada biljke prokliju i dođe vrijeme za to


A evo i slikica:

Budući da nemam staklenik, biljčice držim u svojoj sobi, sa ostatkom sobnih biljaka (u svojoj sobi preferiram orhideje i sukulente). Naravno, ako vam se ne da prolaziti cijelu proceduru (zbog nedostatka prostora, vremena, straha od neuspjeha ili nekih drugih razloga), uvijek možete kupiti gotove sadnice na placu, u nekom dućanu ili vrtnim centrima.





Plastična vrećica nije gore, zato jer se onda tegla nije vidjela :D.



Bosiljak – Ocimum basilicum L.



Slika preuzeta sa wikipedije


Bosiljak obožavam i koristim ga u enormnim količinama. Vjerojatno će se sada samnom složiti i kuharice i kuhari sa bloga da je naprosto nezamjenjiv u nekim jelima. Iako ga obožavam svježeg, u ovim zimskim danima preživljavam i sa osušenim, ali nije to to.

Ovaj začin je još od davnina smatran, potpuno opravdano ako se mene pita, 'kraljem začina' (basilicum dolazi od grčke riječi basileus što znači kralj). Na ove prostore je došao iz Indije, no veoma brzo je postao popularan.

Zanimljivo je da su djevojke na Malti stavljale teglu sa bosiljkom na prozor i na taj su način davale do znanja da su slobodne za udaju.

U kulinarstvu posebno je poznat u talijanskoj kuhinji, kombinacije sa paštom ili mozzarelom i rajčicom su nepotpune bez bosiljka.

Odličan je zato što pomaže u probavljanju 'teže' hrane, pomaže u sprječavanju probavnih vjetrova, žgaravice i grčeva u želucu. Također smiruje, pomaže spavanju i otklanjanju glavobolja. Osušeni bosiljak gubi na okusu, međutim biljka se može pobrati i držati u zamrzivaču.

Zbog posebnih ulja koje sadrži u sebi koristi se za proizvodnju parfema, no ne smatraju svi te mirise ugodnima, naime dokazano je da biljka ima insekticidni potencijal. Teglice sa bosiljkom se mogu držati na prozorskim daskama, te na taj način biti repelent protiv insekata, posebice komaraca.

Uz sve prednosti koje ova biljka ima, postoji i jedna mana. Ne može se držati vani sve dok ne zatopli (tamo negdje do kraja 4. – 5. mjeseca) i ponekad ju je teško uzgajati. Meni uspijeva isključivo u teglama, a kada ju posadim vani sa ostalim začinima, redovito je prva na tapeti neumornim puževima s kojima vodim opake bitke. Bit će da su i oni otkrili ljekovita svojstva ove biljke koja inače spada u porodicu Lamiaceae (usnače, može ih se prepoznati po četverobridnim stabljikama), u koju spada velika većina začinskog i ljekovitog bilja.

Eto, nadam se da vam je sada jasno zašto sam odabrala bosiljak za svoju biljku koju ću uzgajati u zatovrenom. Tko ga ne bi volio ovako savršenog i finog.



p.s. O svemoćni bloghaeru, molim te dovedi se što prije u red, jer frustriraju me ove multiplicirane objave posteva, isto kao i ne objavljivanje, a kaže mi tu u editor da je objavljeno. Jasno mi je da vam je server u komi, al dajte ubijte sve ove junk blogove koji služe nemam popjma čemu i nemojte se hvalit da imate nemam pojma koliko blogova. Bitna je kvaliteta, a ne jebena kvantiteta, to već i golubovi na Medovom balkonu znaju.



Post je objavljen 26.02.2010. u 22:40 sati.