Nekada sam bio na Windowsima i koristio sve programe koji idu sa njima. Ali danas više ne, prilikom zadnjeg raspada Windows sustava odlučio sam prijeći na Linux. U početku je bilo malo teže, međutim u međuvremenu sam postao "Linux guru".
Naime Windowsi kao program imaju svoju cijenu, kao i Microsoft Office. Windowsi dođu od 700-2000 kuna ovisno o verziji, a Office od 1000-2000. Kao 'malome korisniku' najjednostavnije rješenje je krađa softvera, odnosno korištenja piratskog softvera. Takvo što čini se jako jednostavnim, ali moralno upitnim.
Postoji li besplatan softver? Firefox je pretraživać kojeg svi manje više znaju, to je primjer besplatnog softvera. Isto kao i Open Office besplatna alternativa Microsoft Office-u. Pitanje koje se meni potom postavilo je postoji li besplatan operativni sustav. Odgovor je Da! Štoviše neke distribucije Linuxa su ne samo besplatne, nego i puno bolje od Windowsa.
Tako sam skinuo Linux Mint, formatirao svoje piratske Windowse 7, instalirao svoju Linux distribuciju i ušao u svijet Linuxa, svijet bez virusa, 'brejkanja', 'blue-screenova', iritantnih zvukova itd. Svijet u kojem se nemorate bojati da će vam neki virus/malaver/crv/spyware 'uskočiti' u kompjuter, svijet u kojem vam ne trebaju antivirsnu programi.
Usljedio je velik šok za mene, Linux mi je postao prevelika uživancija, jednostavno sustav 'klizi', a moje poznavanje sustava je sve više raslo. Nakon 2 mjeseca počeo sam svoje iskustvo djeliti sa drugima. Dosad sam sedmero ljudi prebacio sa Windowsa na Linux. Prva osoba je bila jedna draga žena sa Malešnice do koje sam došao da bi rješio neki komunalni problem. Onako usput sam je pitao, a kako vas kompjuter (Windows XP) služi, veli ona... NIKAKO! Kada sam joj ponudio Linux nije ni čula za to, međutim kada sam joj pojasnio nije ju trebalo nagovarati. Danas ne samo da ga koristi, nego uživa u njemu.
Druga osoba bila je moja prijateljica kojoj sam dao na korištenje svoj netbook na Linuxu, također, ne samo da ga koristi... uživa u njemu, treća osoba bio je moj cimer, kada je '7-ica' počela kolabirati na njegovom laptopu, rekao je... daj molim te stavi mi Linux. Zajednički prijatelj bio je četvrta osoba koja je 'odbacila' Windowse, nije ga trebalo puno nagovarati. Peta je bila jedna mlada cura iz Zelene Liste koja je znala dolazit na druženje kod mene i cimera, nismo joj niš govorili o Linuxu, međutim kada je vidjela kako radi samo je jedan dan nazvala i rekla... "Jel mogu doći kod tebe da mi staviš Linux na laptop?". Reko... nema problema, nakon nje došao je i jedan kolega također iz Zelene liste, "Windowsi su mi krepali... ne želim ih više, jel mogu doći do tebe da mi staviš Linux..." Kako da ne!
On je bio šesta osoba koju sam 'preveo' na Linux. Sedma osoba bila je sestra od cimera koja je došla prespavat kod nas (sa svojim laptopom), i pokažem ja njoj kak moj komp leti i pitam ju da li želi da i njen bude takav. Tako je i ona prešla na Linux. Njhovo pozitivno iskustvo najbolje je svjedočanstvo u korist besplatnog softvera. Moj je cilj implementirati odnosno staviti Linux na sva računala u vijeću naše gradske četvrti. Zašto da novac građana odlazi na Windows licence (Microsoftovoj korporaciji) umjesto na uređenje nekog dječjeg parka.
Ako ovo čitate i niste zadovoljni svojim Windows kompjuterom, spreman sam doći do vas i 'prevesti' vas na Linux. Ne samo besplatno, nego i sa užitkom. Nema stvarne slobode bez slobodnog/besplatnog/otvorenog softvera. Postoji način da ljudi pronađu oslobođenje od Microsofta i njegove korporacije kojoj naša država godišnje samo na licence daje odnosno baca preko 210 milijuna kuna. Taj način/rješenje zove se Linux!
Njemački grad München prepoznao je otvoreni softver kao jednostavan način da se riješi plaćanja softverskog reketa Microsoftu. Minhenska gradska skupština prihvatila je taj plan 2003. godine. 2006. počela je njegova implementacija. Prvi dio projekta bio je prebacivanje računala sa Microsoft Office-a na Open Office. Kada imate 14.000 računala i pomnožite to sa cijenom licence za svakog od njegh dolazite do impresivnih brojeva, 31.12.2009. dovršeno je prebacivanje svih 14.000 računala sa Microsoft na Open Office.
Istovremeno 1200 računala prebačeno je u potpunosti na Linux. A u roku 2 godine planira se prebacivanje 80+% računala na Linux. nemojte misliti da je to išlo lagano, ljenost, predrasude i pokušaji Microsofta da to zaustavi bili su uporni, ali na sreću bezuspješni. Mala grupa Linux entuzijasta uspjeva u onome za što su Microsoft i njihovi sistem administratori godinama tvrdili da je nemoguće.
Njihov "Zavod za zapošljavanje" (Bundesagentur für Arbeit) također je prebacio 14.000 svojih desktop računala na Linux. A najveća migracija u Europi dogodila se u Njemačkim željeznicama (Deutche Bahn) gdje je 55.000 Windows kompjutera prebačeno na Linux. Francuska policija također je prešla na Linux i to joj je smanjilo rashode u informatičkom sektoru za 70% bez smanjivanja ulaganja u ljude i opremu - "Dvije najveće razlike su ikone i igre. Igre nam nisu prioritet. Rekao je potpukovnik Guimard". Također na Linuxu je 1000 kompjutera u Francuskoj narodnoj skupštini.
Slična se situacija dogodila i u Brazilu, tamo je država godišnje samo za Windows licence morala plaćati 1,2 milijarde dolara. Tada je donesena odluka da se sve državne institucije prebace na Linux, ta odluka uspješno se provodi tako da danas 52 milijuna Brazilaca u školama koristi Linux. Razlozi za prelazak su očiti. Moj je san da jednog dana Zagrebačka gradska uprava prijeđe na Linux. Živi bili pa vidjeli!
Dobro došli! Budite slobodni javiti se, ja sam vam spreman pokloniti svoje vrijeme i trud, od vas tražim samo malo dobre volje :)
Potpuno besplatni Open Office (na našem jeziku) možete preuzeti ovdje, te ga isprobati na vašoj Windows 'mašini' i iz prve ruke vidjeti je li moguće da postoji besplatno rješenje za Office... [OpenOffice.exe]
"Draža im je klasika - vrpce i škare, dok sijevaju blicevi fotoaparata, a mogućnost da računala (koja posredno ili neposredno koristi 370 tisuća zaposlenih u javnoj upravi i obrani, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, te 400 tisuća učenika i studenata) budu pogonjena besplatnim, lako dostupnim softverom - daleka je utopija. Zločesti bi rekli zato što je provizija 10 posto od nule - nula.
Tek odnedavno se sramežljivo pojavljuju udžbenici za srednje škole u kojima se spominju programi otvorenog koda. Zašto se u državnim obrazovnim institucijama i ustanovama stvara vojska budućih korisnika/ovisnika proizvoda jedne jedine strane komercijalne softverske tvrtke, moglo bi se reći i da je sigurnosno pitanje." članak iz Slobodne Dalmacije pod naslovom "U Hrvatskoj za Linux prozori zatvoreni.
Post je objavljen 25.02.2010. u 23:13 sati.