Marketing
IZ POVIJESTI DRNIŠKE KRAJINE...REGULACIJA ČIKOLE 1. DIO
Iz POVIJESTI DRNIŠKE KRAJINE
(Zbornik povijesnih studija 1494-1940. Urednik: Ante Čavka)
možemo saznati još ponešto o „svevremenskom“ planiranom racionalnijem korištenju Čikole i suzbijanju njenog povremenog štetnog utjecaja na život u Petrovu polju.
Regulacija Čikole I. Dio
Problem regulacije Čikole i većih potoka, koji su činili velike štete usjevima i bili leglo malarije, nametao se kroz čitava 19.st. God. 1808. pisao je II Reggio Dalmata o regulaciji Čikole: „I vode potoka Čikole koji prolaze svoih mejaša, prikriju i kad lipe zemlje od Petrova polja, noseći smrt ljudima, i skončavajući njihove trude...
A rika Čikola mogla bi se zajaziti s troškom od okolo deset iljada libara italijanskih. Međutim, proteklo je dosta Čikole dok su se na njoj počeli izvoditi regulacioni radovi.
Kad je drniška općina došla u hrvatske ruke god. 1865, to je pitanje često pretresano u općinskom vijeću i tražila se državna pomoć. Pokušavao se problem riješiti neovisno od države, kad država nije pokazala za nj nikakva interesa.
Na sjednici općinske uprave od 18.III. 1867. ozbiljno se povela riječ o regulaciji Čikole. Troškovi bi, prema tadašnjem proračunu, iznosili oko 60.000 f. Treći dio tih troškova trebalo je da snosi država, a dvije trećine posjednici zemalja uz Čikolu. Međutim, država se izjasnila da ne može snositi ni najmanji dio troška. Tada je opć. uprava prihvatila prijedlog opć. prisjednika Pavla Nakića: da se osnuje stalan fond i osiguraju izvori za taj fond. Međutim od toga prijedloga nije bilo ništa ostvareno.
God. 1874. vlada je predložila Carevinskom vijeću da odobri 8.000 f ta regulaciju Čikole, ali do toga nije došlo krivnjom Lapenne i Bonde, ljutih neprijatelja narodnjaka, među kojima su odlično mjesto zauzimali Drnišani.
Potkraj listopada 1879. „mjernici dr. Bortoloti i Markus dogotoviše predradnje za uređenje Čikole“. Ljudi su se bili ozbiljno ponadali da će država i općina učiniti sve da se Čikola uredi.
Novinari i dopisnici i dalje ponavljaju : Čikola čini velike štete. Treba je što prije urediti u interesu opstanka pučanstva Petrova polja. God. 1881. osnovan je odbor za regulaciju. Nakon velikih kiša Čikola se 1882. razlila i počinila velike štete kukuruzu i vinogradima. Ljudi su krivili odbor da ništa nije poduzeo da se spriječi poplava. Nekako u to vrijeme posjetio je Drniš ministar poljoprivrede grof Falkenhayn i bio upozoren na problem regulacije Čikole. Drnišani su upozorili i namjesnika Jovanovića na problem Čikole kao urgentan za život i zdravlje pučanstva kad je pokraj svibnja 1884. posjetio Drniš.
Katolička Dalmacija prigovorila je 1891. Zastupnicima drniškog izbornog kotara da nijedan nije ništa učinio da se uredi Čikola. Izuzetak je u tom bio zastupnik Juraj Biankini. On je 29.III. 1892. u Dalmatinskom saboru zapitao vladu : „Hoće li kad već izvesti uređenje Čikole., toliko nužno za zdravlje i poljsko gospodarstvo većeg diela naroda krajine Drniške? Isti Biankini s još nekim zastupnicima iz Dalmacije zapitao je 22.III. 1893. ministra poljodjeljstva u Carevinskom vijeću u Beču: „Misli li on i kad napokon misli izvesti uređenje Čikole, koje je neobhodno nuždno, toliko obzirom na zdravstveno, koliko na ekonomično stanje velikog diela naroda Drniškog kotara u Dalmaciji?
Nastavlja se ...
Post je objavljen 21.02.2010. u 22:07 sati.