Marketing
S izložbe Vlaha Bukovca
Danas sam bio na izložbi Vlaha Bukovca u Klovićevim dvorima. Radi se o velikoj izložbi nakon zatvaranja one u Haagu od rujna prošle godine do siječnja 2010. Nisam očekivao da će biti puno ljudi kad tamo sve vrvi od posjetitelja. Zbunjeno pitam na ulazu što se događa, cura iz galerije mi kaže da je svaki dan od otvaranja izložbe ovakva gužva i da čak rade i ponedjeljkom (inače su tad zatvoreni) i navečer do 20 h umjesto 19 da bi svi koji žele vidjeti izložbu stigli to napraviti do 28.2. kad se i službeno zatvara. Razlog ovakvim gužvama odmah mi je postao jasan kad sam se popeo na drugi kat Klovićevih dvora. Zbirka je ogromna - 98 slika, a odabir slika savršen (sve nastale u razdoblju od 1879. do 1921.god.). Oduševljeno sam pogledao sve slike, a najdraži su mi portreti Ivana Meštrovića i Pera Čingrije. Izložen je i velik dio autoportreta od kojih mi je najbolji onaj slikan u ateljeu. U prvoj prostoriji izložen je i slikarski materijal kojim se Bukovac koristio i neke fotografije iz njegova života.
Djela na izložbi prikupljena su iz najvažnijih javnih institucija, muzejsko-galerijskih ustanova (galerije iz Splita, Dubrovnika, Cavtata i Zagreba), javnih i privatnih zbirki Hrvatske (po jednu sliku ustupili su Ivo Sanader i Nadan Vidošević), ali i Srbije, Crne Gore, te Bosne i Hercegovine. Već po svom odlasku u Haag izložba je pobudila velik interes javnosti i medija (u Haagu je posjetilo 50 000 ljudi), a intrigantna selekcija autora izložbe i Zagrepčane očito nije ostavila ravnodušnima. Preporučam svima koji nisu bili da to svakako naprave do 28.veljače.
Vlaho Bukovac rođen je u Cavtatu 1855. godine. Školovao se na pariskoj Ecole des Beaux Arts kod Aleksandra Kabanela (1877-1880), izlagao na pariskom Salonu i dobio priznanje 1882. Godine 1893. dolazi u Zagreb, gde donosi duh francuskog slikarstva. U Zagrebu je inicirao izgradnju Umjetničkog paviljona i osnovao Društvo hrvatskih umjetnika. Prvu samostalnu izložbu imao je u Splitu 1885. godine. Između 1898. i 1902. živeo je opet u rodnom Cavtatu, da bi 1902. godine otišao u Prag gde je postao profesor na Acadčmia výtrarných umetni. U Pragu će ostati do kraja života. Izlagao je i na grupnim izložbama u Parizu, Zagrebu, Beogradu i Pragu. Bio je član SANU (od 1905) i JAZU (od 1918), kao i Češke akademije nauka (1913).
Post je objavljen 21.02.2010. u 21:36 sati.