Marketing
FOTO TINO ( 165 ) - Tuđman podržao Hrvatsko kulturno vijeće
USTAVNE PROMJENE
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bila je domaćin tribini HKV-a koja je za glavnu temu imala najavljene Ustavne promjene u Republici Hrvatskoj.
Uoči ove tribine predsjednik Hrvatskog kulturnog vijeća, Hrvoje Hitrec oglasio se priopćenjem za medije koje je išlo uz poziv medijima da se odazovu ovoj raspravi.
Poruka Hrvoje Hitreca
To je jedino mjesto gdje će se odvijati javna rasprava o ustavnim promjenama. Kao što znate, oni koji pripremaju promjene Ustava, ne žele nikakvu javnu raspravu, ne žele čak ni novinare (pa ni njima odane) na svojim sastancima, kao što se dogodilo u utorak na Trgu sv.Marka. Radi se izigravanju demokracije, a ta je tendencija bila uočljiva od samoga početka «rada» (to jest trgovanja i ucjena) na promjenama. Slučaj nezabilježen u demokratskoj Hrvatskoj, a riječ je o prvorazrednom događaju koji može bitno utjecati na budućnost hrvatske države.
Podsjetit ću da je i u vrijeme posustalog komunizma, kada su mijenjane neke odredbe u tadanjem Ustavu SR Hrvatske – dopuštena dugotrajna i (na kraju) vrlo uspješna javna rasprava, posebno oko «jezičnog amandmana» čijim se odbacivanjem sačuvao naziv hrvatskoga književnog jezika.
Sada je, u samostalnoj hrvatskoj državi, javnost svedena na promatrača, koji će u zadnji trenutak biti obaviješten o tekstu promjena.
Hrvatsko kulturno vijeće je uputilo zahtjev Vladi RH i Hrvatskom saboru da nam dostavi nacrte prijedloga, kako bismo reagirali na službeni nacrt, a ne na poluinformacije ili na izjave dane medijima, iz kojih se štošta može naslutiti, ali nemaju službenu formu.
Odgovor za sada nismo dobili.
Zato će naši govornici na tribini 15. veljače analizirati prijedloge koji su «u optjecaju», a nekoliko dana potom HKV će sastaviti svoje (naše) prijedloge i dostaviti ih Radnoj skupini, Vladi RH i Hrvatskom saboru. Svi sudionici tribine pozvani su, naravno, da iznesu svoja mišljenja o namjeravanim promjenama, dotično o promjenama u izvorišnim osnovama, o dvostrukom pravu glasa za manjine, o pokušajima da se dijaspora isključi iz glasovanja, da se iz glasovanja isključi i što veći broj Hrvata iz BiH, te o članku 141. u kojemu je i odredba o zabrani udurživanja RH u bilo koji oblik balkanskog (jugoslavenskog) saveza.
Jesu li to dovoljni razlozi da dođete na tribinu 15. veljače?
" Hrvatska ne smije izgubiti suverenost "
Na tribini HKV-a nazočan je bio i nezavisni predsjednički kandidat na netom okončanim predsjedničkim izborima, prof. Miroslav Tuđman, te Milan Vuković, dr.iur., prof.emeritus dr. sc. Željko Horvatić, mr. sc. Lujo Medvidović, novinar Mate Kovačević i predsjednik Hrvatskoga kulturnoga vijeća Hrvoje Hitrec.
- Osobno me prožimlje osjećaj da je vrijeme koje nam je dano uz najavu
ustavnih promjena neka vrsta poziva za ojačavanje sposobnosti za odanost
vlastitom nacionalnom identitetu sasvim njegovim sadržajima koji su ga
tijekom povijesti oblikovali. Zato, radi održavanja sposobnosti hrvatskog
kulturnog i državnog uređenja u centru promjena bi trebalo biti uvođenje
tzv. ''dopunskog glasovanja manjina''. Stiče se dojam da nam se želi
nametnuti neki zaborav naše burne prošlosti, osobito one koju smo proživjeli
tijekom Domovinskog rata, a što nas je moglo dovesti do upitnosti vlastitog
identiteta - rekao je Milan Vuković. Naglasio je kako treba dobro razmisliti
o utjecaju koji bi nacionalne manjine trebale imati, a posebno one s
oznakom agresora.
Nakon Vukovića govorio je prof.emeritus dr. sc. Željko Horvatić.
- Europsku uniju doživljavam, a nisam niti euroskeptik niti eurofob, kao
jednu uniju koja nedvojbeno od samog početka njezinog objedinjavanja država
do danas jest zajednica država koja od početne ideje do danas se stalno
razvija u pravcu jačanja svoje uloge u odnosu na države članice i stalnu i
upornu redukciju suverenosti svih država članica s time da ta redukcija
suverenosti nije za sve potpuno ista - rekao je Horvatić, te je dodao kako u
Ustavu piše da Hrvatska ne smije izgubiti suverenost.
Žalosno je da danas u Hrvatskoj o tako značajnim temama, kao što su izmjene Temeljnog zakona jedne zemlje, poput Ustava, odlučuje uski, elitni ( po čemu !? ) krug ljudi, bez nekih širokih, javnih rasprava koje su, uvjerili smo se, neophodne.
TINOLOVKA-NEWS
FOTO: ZAPIS:
Post je objavljen 16.02.2010. u 09:34 sati.