Marketing
Kako posluje Josip Majher?
DUG KOJI SE PAMTI
Kada poslodavac poput noja zabija glavu u pijesak te ostaje gluhonijem na potraživanja onih kojima duguje, što u takvom slučaju radi država?
Ime Josipa Majhera uglavnom se vezuje za Plavi Radio i portal Javno.hr, te naravno za Krletku d.o.o. ( tvrtka znakovitog imena, pretpostavlja se da je krletka kavez, a svaki kavez ima rešetke ), koja je ne tako davno bila vlasnik spomenutog portala Javno.
Trošilo se kao u Sanaderovoj Vladi
U zlatno doba portala u redakciji, koja je tada bila među najjačima u državi kada govorimo o portalima, brojalo se gotovo osamdeset uposlenika.
Kako je portal jačao, tako su i rasli apetiti samog rukovodstva portala pa su s se vremenom počeli isplačivati i honorari takozvanim " Građanima novinarima ", iliti " freelancerima ", koji bi nerijetko svojim tekstualnim, multimedijalnim zapisima nadmašivali samozvane profesionalce. Takva činjenica dovela je do novih okolnosti, odnosno uslijedili su pozivi " Građanima novinarima " da se kao stalni novinari " profesionaliziraju " i zaposle u samoj redakciji sa stalnim radnim vremenom, drugim riječima da se kao profesionalci okušaju u novinarskim vodama. Uzmimo za primjer Vanju Deželića, Ivanu Josipović i neke druge koji u na takav način došli na portal javno.hr.
U to vrijeme redakcija portala Javno bila je smještena na 16. katu Vjesnikova nebodera, na istom katu na kojem se nalazi i Majherov Plavi radio.
Tijekom početnih nekoliko mjeseci portal je bio u svojevrsnom usponu, mnogi su napokon ostavrili " Američki san " na hrvatski način. Međutim, kako su " vodeće strukture " portala trošile kao Vlada odbjeglog premijera Sanadera bilo je očito da " krava muzara ", iscrpljena mnogim prohtjevima, ne može dugo izdržati.
Poglavito nakon raskošnog rođendanskog tuluma u zagrebačkoj kultnoj diskoteci, Saloon, na vidjelo su izašli svi problemi koji su se mjesecima taložili ispod površine. Usprkos činjenici da su redakciju sačinjavali jaki ljudi hrvatskog novinarstva poput glavnog urednika deska Damira Jiraseka, te neraskidivog i do današnjih dana nerazdvojnog uredničkog para, Galović-Zečević.
Zamjenica glavnog urednika deska bila je Vesna Travica, dok je glavni urednik bio spomenuti Tomislav Galović a njegova zamjenica Nataša Zečeviić.
Vrlo brzo nakon nezaboravnog tuluma i besplatnog " ića i pića " za sve posjetitelje rođendanskog partya, uslijedili su prvi opipljivi problemi, plače su počele kasniti, isprava nekoliko dana, zatim se to protegnulo na tjedne da bi naposljetku se s isplatom odužilo i do nekoliko mjeseci.
Pad jednog carstva
Takva jedna mučna situacija iskristalizirala je klanovski odnos na samom portalu. Međuljudski odnosi dostigli su najnižu moguću crtu i svima je bilo jasno kako povratka na staro više nema, tek je bilo pitanje vremena tko će prvi izgubiti živce.
Uslijedilo je mračno dobo, kao u Međuzemlju neposredno pred Sauronov povratak.
Negdje u to vrijeme zaposlenici su po prvi puta čuli za ime tajanstvenog čovjeka iz sjene, navodnog suvlasnika portala i kuma Josipa Majhera, Radu Dumančića.
Misteriozni Dumančić, koga neki " zli jezici " povezuju s marifetlucima " privatizacijskih devedesetih ", kako bi umirio zaposlenike u Šukerovom stilu izjavljivao je kako portal nije u krizi već se neki novci ulažu na druge projekte a sve zbog sveopćeg boljitka. Vrijeme je prolazilo, obečano blagostanje nikako nije stizalo, vladalo je sveopće nezadovoljstvo koje je naposljetku rezultiralo demonstrativnim povlačenjem te još bržim povratkom dinamičnog dua, Galović-Zečević na portal.
" Kolovoška revolucija "
Kolovoz je donio opjevanu i nezaboravnu " kolovošku revoluciju ", naime 13. kolovoza zahvaljući pristupu kodovima portala kontrolu nad portalom javno preuzima par Galović-Zečević, koji se očito nisu uspjeli dogovoriti s Majherom oko otpremnine iako su se u javnosti pojavljivale basnoslovne cifre.
Međutim, novi vlasnici nisu preuzeli " grijehe prošlosrti " na svojim leđima, naprotiv, kako svaka revolucija kreće ispočetka pod geslom " prije mene potop ", tako su i bivši uposlenici portala, njih pedesetak, ostali kratkh rukava, te bili prisiljeni svoja potraživanja, koja su u međuvremenu dostigla milijunske iznose, potražiti na sudu.
Nakon " revolucije " na portalu su ostali raditi samo " odabrani ", nova religija ne trpi dualizam a ni frakcionaštvo.
No pustimo tu priču za neka druga vremena koja nedvojbeno dolaze
Što se dogodilo s Majherom, vlasnikom Plavog Radija?
Bolje i adekvatnije pitanje bi bilo, što se dogodilo sa zaostacima i neisplačenim plačama koje je Majher ostao dužan isplatiti.
Kako su nam neke kolege rekle, većina duga je isplačena. Međutim, do dana današnjega, niti jedna lipa, niti jedna kuna od strane Josipa Majhera nije stigla na račun honorarnih uposlenika portala Javno, iako su oni ugovorom bili vezani za Majherovu Krletku.
Naprotiv, Majher se odbija o tome očitovati, dok njegova tajnica, Vesna Renner ostaje gluha i nedostupna na sve opravdane prosvjede prevarenih uposlenika.
Ovakav neviđeni, podcjenjivački odnos prema radniku nije svojstven samo Hrvatskoj, iako se takve stvari u Hrvatskoj nekažnjeno odvijaju.
Ostavši dužan desetke tisuća kuna, što je zapravo smiješna svota za čovjeka koji barata miliunskim transferima i koji je devedesetih bio " poslan " da preuzme Radio 101 ( znameniti slučaj iz jedne zagrebačke pizzerije u središtu metropole kada se sastanku pridružila i Zrinka Vrabec Mojzeš te braća, Josip i Drago Majher ), međutim, takav novac itekako je veliki kada je u pitanju život prosječnog hrvatskog građanina.
A Plavi Radio i dalje svira...
Majherova šutnja samo pokazuje koliki obraz imaju " hooruuk tajkuni " koji ni centa iz svog džepa ne ispuštaju makar bili dužni kao trenutno najzaduženija zemlja Europe, Grčka. Takvo stanje opstaje sve dok ih država putem svojih institucija ne natjera da plate ono što su ugovorom dužni isplatiti, međutim problem nastaje onog trenutka kada država ostaje gluhonijema na vapaje obespravljenih građana na uštrb velikih poduzetnika koji ovakvim svojim ponašanjem i bezobzirnim postupcima generiraju korupciju.
Drugim riječima, Majher, iako svjestan da nie u pravu, što je i sam priznao u svom istupu kada je rekao da bi se problem portala Javno mogao riješiti " dokapitalizacijom ", ne haje previše za svoje obveze, iako se njegov Plavi Radio reklamira na poprilično skupim oglasnim prostorima, kao što je PBZ Zagreb Indoors.
Sve dok Hrvatska ne kazni na adekvatan način one poslodavce koji izrabljuju svoje radnike u Hrvatskoj istinske borbe protiv korupcije i kriminala neće biti. Josip Majher je primjer čovjeka neosjetljivog za probleme onih kojima duguje, dok Plavi Radio i dalje svira....
VIDI -Ostat teksta
Post je objavljen 05.02.2010. u 11:15 sati.