Gospodine Bandić, imate li vi kakvu titulu?
Kakvu titulu?
Ikakvu!
Nemam, šta će mi.
Pa, ono, mislio sam poznat ste, bogat, trebali biste imati neku titulu.
Pa ako baš inzistirate, imam titulu. I to svake godine. Dinamo je svake godine prvak Hrvatske, ja mu dajem lovu, a on osvaja titule.
Ma ne nisam mislio na tu titulu, nego ono „Sir“, „lord“, kontate?
Ne, ne kontam. Mislite sir, i kako ste rekli; lozu. Imamo ti mi toga koliko hoćeš u Hercegovini.
Opet me ne kontate. To su engleske riječi.
Pa što ne kažete odmah. Ja ne znam engleski, bezveze gubimo vrijeme na intervjuu.
Dobro, dobro, onda nešto lakše. Gospodine Bandiću, imam jedno malo nepristojno pitanje.
Ništa nije nepristojno sve dok institucije rade svoj posao.
Ok onda. Koliko košta sat na vašoj ruci?
Mislite da bi institucije trebale raditi posao na mojoj ruci.
Ne, ne mislim. To ste vi rekli.
Košta tisuću eura, ni kunu više. Ipak ne sramim se što su Sanaderovi satovi puno skuplji.
Vi da hoćete, mogli biste kupiti puno bolji sat?
Naravno da bih mogao. Netko tko radi kao ja čitav život od jutra do sutra, normalno da bi mogao kupiti skuplji sat. No meni skupi sat ne treba. Ja ću radije dati sat Trgu bana Jelačića, nego svojoj ruci. Uostalom tako sam radio i svih ovih deset godina otkako sam na čelu Zagreba.
Dobro, možete nam reći kako jedan gradonačelnik Zagreba putuje na posao?
SUV-om. 200 Konja, 4 puta 4, ubrzanje 6 sekundi.
Baš skromno. Nemate ni vozača
Ne, imam DSG mjenjač, što će mi?
Baš skromno. Vi da hoćete mogli biste kupiti puno bolje auto?
Jasno da bih mogao. No meni su građani uvijek na prvom mjestu. Tako je otkako radim, a radim otkako sam prohodao. Evo vidite ja umjesto da kupim sebi bolje auto, kupio sam tenk građanima Zagreba koji je otporan na atomsku bombu. Uostalom da novine nisu o tome pisale posprdno, ja bih kupio deset takvih tenkova u mojih deset godina u Zagrebu. Vidite da se danas svašta događa po svijetu.
Ali kako bi građani Zagreba stali u tenk?
Tko je reko da bi stali.
No dobro. Vi ste priznat čovjek, bogat, slavan. Imate svake godine titulu prvaka Hrvatske u nogometu. Mene intersira je li imate butlera, poslugu?
Imam ženu. Tamo odakle ja dolazim, a to je Hercegovina, žena obavlja posao butlera i posluge. Ja vjerujem u obitelj i Boga. Tko sam ja da to mijenjam. Tako je bilo stoljećima u Hercegovini. Ja sam radio od jutra do sutra, a žena je bila butler i posluga. Uostalom to je tako i otkako sam deset godina na čelu Grada Zagreba.
Ali vi biste ga mogli priuštit?
Miliću, jesi li ti debil? Hoćeš me natjerati da ja nešto promijenim što je u Hercegovini poznato odvajkada. Ja samo hoću natjerati Hrvate da rade, kao što sam ja uostalom radio ovih zadnjih deset godina otkako sam na čelu Grada Zagreba. I naravno, da ne zaboravim, neka institucije rade svoj posao.
Koje institucije?
Pa žena. Žena neka pere, pegla, kuha, posprema, ide u polje. Meni je moja majka vazda govorila da je žena institucija. Ja to poštujem, ja sam vjernik, meni je obitelj na prvom mjestu. Zato ponavljam neke institucije rade svoj posao.
Ali s obzirom da su vaša primanja velika za naše prilike vi biste mogli imati i bolji sat, i bolje auto i poslugu.
A vi biste mogli u sklopu vaših putopisa doći u Poganu Vlaku da vidite kako se radi od jutra do sutra. Kako rade institucije. Sramite se što niste bili tamo. Obišli ste cijeli svijet, a zaobišli ste Poganu Vlaku. To vam je kao da nigdje niste ni bili.
Post je objavljen 04.02.2010. u 17:29 sati.