Marketing
FOTO TINO ( 140 ) - Dan sjećanja na Holokaust...Josipović, Bandić, Bebić...
Na židovski dan žalosti, 27. siječnja, tj. Jom Hašoa 27. nisana,
Međunarodni dan sjećanja na Holokaust Židovi upućuju poruku poruku koju je rekao
Elie Wiesel: ''U Auschwitzu je umro ne samo čovjek, nego ideja čovjeka.'', a
koji je bio židovski borac za istinu o Holokaustu, preživjeli Holokausta i
dobitnik Nobelove nagrade za mir.
" Holokaust se ne smije izjednačavati sa zločinima totalitarnih režima "
U povodu toga dana i u Hrvatskoj se organiziraju mnoge manifestacije
povodim dana sjećanja, a pod imenom ''Dani tolerancije, jednakost u
različitosti''. Židovska općina Zagreb svečano je otvorila još jedne takve dane,
a uz prisutnost novoizabranog predsjednika Ive Josipovića, predsjednika Sabora
Luku Bebića,izaslanika predsjednice Vlade ministra kulture Bože Biškupića, te
gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića. Osim njih na otvorenju su prisutni
bili i potpredsjednik Vlade, Slobodan Uzelac, profeosorica Vesna Pusić i preživjeli Holokausta.
- Holokaust je negacija demokratskog poretka. Dogodio se u kulturnoj
Europi dvadesetog stoljeća, u doba najvećog napretka znanja i demokracije kao
općeg poretka. Dogodio se programiranjem, sistematski, utemeljen državnom
politikom. Iza te racionalnosti krila se iracionalna mržnja i zločin kao metoda
uništenja jednog naroda da bi uspostavljen novi svjetski poredak u kojem bi
postojala samo rasa natčovjeka. Zato se Holokaust ne smije uspoređivati ni
izjednačavati sa zločinima koje su počinili totalitarni režimi. To znači
ublažavati monstruoznost nacističkog poretka utemeljenog na genocidu bez premca
- rekao je Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb.
Predstavnica židovske nacionalne manjine Sanja Zoričić Tabaković naglasila
je kako je u vrijeme Holokausta Europa bila razvijena i kulturna, pa možda je
upravo to razlog zašto nisu osjezili opasnost. Rekla je i kako je to dokaz da se
može dogoditi uvijek i svugdje i da je to razlog zbog kojeg se treba govoriti o
Holokaustu.
- Sjećanje na Holokaust promiče nastavak proučavanja povijesti i pridonosi
razvoju europske mreže mjesta sjećanja, pridonosi razvoju međusobnog
razumjevanja i povjerenja među narodima. Učenje i razumjevanje o sebi i drugima
postaje nešto bez čega je nezamisliv daljni napredak. Vrijeme u kojem narodi
živo komuniciraju, vrijeme u kojem pojedinci postaju nositelji brojnih obilježja
i višestrukih etiketa, vrijeme u kojem ubrzano nestaju zatvorene i izolirane
zajednice, a unutar zajednice vidimo mnoštvo novih identiteta koji stvaraju
jednu novu dinamiku, naučeni na toleranciju i dijalog na jedan potpuno novi
način - rekao je ministar kulture Božo Biškupić.
Josipović opisao svoj posjet Auschwitzu<
Nazočnima se obratio i novoizabrani predsjednik Ivo Josipović prisjetivši
se svog posjeta Auschwitzu, rekavši kako mu je bilo stravično vidjeti naočale
ljudi koji su tamo ubijeni na hrpi, kao i njihove cipele, pa čak i kosu u
staklu. Zatim je dodao: ''Poruka tih strašnih mjesta, poruka koju nam šalju žrtve
tih strašnih logora je nešto što moramo imati u svom sjećanju, nešto što moramo
imati ne samo mi nego i buduće generacije dok je ljudskog roda. Holokaust je
nešto najstrašnije što se dogodilo u povijesti, Holokaust je jedan specifični
oblik genocida koji se nažalost javlja i danas u nekim dijelovima svijeta.
U Holokaustu se dogodilo zlo koje Zakonom moramo odrediti da nikada više ljudski rod ne dođe na ideju da jedan narod pokuša uništiti drugi, da pokuša uništiti onoga koji je drukčiji.''
Zaista, dvadeseto stoljeće, bilo je stoljeće genocida, stoljeće kada su brojni diktatori u ime vlastitih genocidnih aspiracija zamalo uništili čovječanstvo.
Hitler se dogodio u Europi koja je nakon Prvog svjetskog rata bila suočena sa nepravednim sankcijama Njemačkoj, teškom gospodarskom krizom i tek pozicioniranjem SAD-a kao nove i najveće vojne sile na svjetskoj karti. Zakašnjela rekacija svjetskih moćnika, pogotovo politika Nevillea Arthura Chamberlaina britanskog premijera do svibnja mjeseca 1940. godine, dala je nacističkim glavešinama dodatno vrijeme da bi proizveli i pokrenuli najveće zlo koje čovječanstvo pamti.U jednom takvom bezumlju od 1933. do 1945. godine, nakon 12 godina trajanja nacističkog režima preko šest milijuna Židova nestalo je u koncentracijskim logorima smrti, od kojih su nažalost neki bili smješteni i na teritoriji tadašnje, takozvane Nezavisne Države Hrvatske. Prije svega mislimo na Jasenovac.
FOTO ZAPIS:
Post je objavljen 26.01.2010. u 01:33 sati.