Marketing
Vjerska sloboda - i za predsjednika agnostika :)
U subotu, 23. siječnja, povodom Međunarodnog dana vjerskih sloboda, održana je u Zagrebu svečana skupština Udruge za vjersku slobodu. Dodjeljenja su godišnja priznanja pojedincima i pojedinkama iz Hrvatske »za naročiti pridonos u ostvarivanju i širenju vjerske slobode.« (Neologizam "pridonos" stoji u letku, tiskanom tim povodom. Možda je ipak samo lapsus, umjesto "doprinos".) Svojim sudjelovanjem i rukujući se sa svim dobitnicima priznanja, skup je, kako se to oficijelno kaže, "uzveličao" i novoizabrani predsjednik RH Ivo Josipović. (Njegovo osiguranje bilo je primjereno diskretno.)
Lijep je bio nastup ženskog ansambla koji ima hebrejsko ime, na hrvatskome "Košuta", Svidjela mi se univerzalistička poruka jedne njihove pjesme:
Rijeka teče oceanu
i dubokim morima
teče sve dok vječna ljubav
koja naš je spas
ne spase baš sve nas.
Prisustvo predsjednika-agnostika potaklo je, vjerojatno, predsjednicu udruge Ljiljanu Matković-Vlašić da spomene kako vjerska sloboda podrazumijeva i slobodu da čovjek bude agnostik, ateist ili čak ravnodušan prema vjerskim pitanjima. Bitno je biti okrenut prema dobru. Inače, u dokumentima udruge ističu se vjernici i vjerske zajednice, iako se spominje da su među članovima i »skeptici, kozmopoliti i ateisti«.
Josipović je u obraćanju skupu rekao da će u njemu imati prijatelja i podupiratelja, te da ćemo Hrvatsku graditi kao zemlju slobode, razumijevanja i tolerancije.
Kasnije je Slobodan Lang, predsjednik Skupštine udruge, napomenuo kako je osobno prošao iskustvo agnosticizma, te je postao vjernik je je »trebalo naći snagu za činjenje dobra«. Danijel Berković, član Glavnog odbora udruge, u govoru čije su fotokopije jedine bile pripremljene i dostupne svima prisutnima, rekao je da je rast broja onih koji su suzdržani, neodlučni, te u konačnici i ravnodušni i nezainteresirani, za društvo možda i veća potencijalna opasnost od onih koji su uvijek protiv svega i svakoga. Zato je nasuprot pukoj, pasivnoj toleranciji (snošljivosti), potrebna zainteresiranost za upoznavanje drugog, što je pretpostavka za dijalog.
Esad Ćimić je u svojem kratkom govoru istakao da je uz toleranciju i dijalog bitan i treći čimbenik vjerske slobode: društveni aktivitet koji će omogućiti uvjete za autentičnog, slobodnog čovjeka.
Udruga se u svojem radu snažno oslanja i ističe značaj Opće deklaracije o ljudskim pravima, koju su Ujedinjeni narodi proglasili 1948.; u časopisu Vjerska sloboda nazvana je čak »najvažniji dokument čovječanstva«. Bio sam iznenađen podatkom da smo tek prije dva tjedna dobili službeni prijevod Deklaracije, objavljen u Narodnim novinama!
S teološke strane, u obrazloženju dodjeljenih nagrada, više se puta spominje figura biblijskog Abrahama, kao poveznica triju monoteističkih religija. Za Ivana Bagarića i Andru Vlahušića istaknuto je da su "istinski abrahamski političari", a za MIlenka Popovića da je pridonio "izgradnji abrahamskog svijeta". Objedinjujuću figuru Abrahama ističe grupa teologa i filozofa u Bosni i Hercegovini, te sa Franjevačkog instituta za kulturu mira iz Splita. Za one koje ova tematika interesira, mogu preporučiti knjige
Karl-Josef Kuschel: Spor oko Abrahama. Što Židove, kršćane i muslimane dijeli - a što ih ujedinjuje, Sarajevo: Svjetlo riječi, 2000., te
Bruce Feiler: Abraham. Putovanje u samo srce triju vjera,
Zagreb: Izvor, 2002.
Inače, Udruga je službeno osnovana, odnosno legalizirana, 1994. godine, a još od 1974. neslužbeno je dlelovala grupa članova International Religious Liberty Association.
Dobitnici priznanja za 2009. godinu su:
dr. Ivan Bagarić, liječnik, danas saborski zastupnik. Osobito je istaknut njegov angažman na organizaciji saniteta za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini;
prof. dr. Esad Ćimić, prvi predsjednik Udruge za vjersku slobodu;
mr. Jasminka Domaš, novinarka na HRT, predjednica zajednice Beth Izrael u Hrvatskoj, predavačica na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu i Fakultetu Matija Vlačić Ilirik u Krapini;
prof. dr. Mirjana Krizmanić, psihologinja;
gospodin Miljenko Popović, arhijerej Srpske pravoslavne crkve u Zagrebu;
dr. Andro Vlahušić, liječnik, danas gradonačelnik Dubrovnika.
Post je objavljen 24.01.2010. u 23:59 sati.