Joseph schwartz u Michael McGuinness
Izdavač: Naklada Jesenski i Turk
Čak i dok sam bio prilično starmali mladić, ništavnost nada i nemira što neprestano progone većinu ljudi s priličnom mi je živošću doprla do svijesti. Štoviše, ubrzo sam razotkrio okrutnost toga proganjanja, koje je tih godina bilo pomnjivije zastrto licemjerjem i slatkorječjem nego što je to danas. Sami postojanjem želuca, svi su bili osuđeni sudjelovati u toj potjeri.
Znanje se akumulira radom.
'Znatiželja' je samo jedan od iskazivih načina kako ljudi mogu mijenjati svoju okolinu, usavršavati stvari, mogu otkrivati što je korisno a što nije ...
Albert je pokušavao spoznati postoji li neki način da brzina svjetlosti bude ista za onoga koi se giba i za promatrača!
Brzina je put podijeljen s vremenom (npr. km/sat). Tako je Albert spoznao da, ako je brzina ista, tada se put i vrijeme moraju mijenjati. Što znači da je u vezi s vremenom nešto sumnjivo.
Albert veli: bez obzira na to kako se svjetlost širila dok mirujete,širi se na potpuno isti način kao i kad se gibate. To je načelo relativnost, prvi Albertov postulat. Ali...Svjetlost se u praznom prostoru uvijek širi određenom brzinom C koja je neovisna o stanju gibanja tijela koje zrači ili prima svjetlost. Promatrač na zemlji mora vidjeti kako se svjetlost giba istom brzinom kao i promatrač koji se giba. To je drugi Albertov postulat.
Jednostavno fizikalno značenje drugog Albertovog postulata je slijedeće: Svakom međudjelovanju potrebno je vrijeme da bi dospjelo s jednog mjesta na drugo. Ako u prirodi nema trenutačnih međudjelovanja, onda mora postojati maksimalna moguća brzina međudjelovanja. Maksimalna moguća brzina međudjelovanja u prirodi je brzina elektromagnetskog međudjelovanja – a to je brzina svjetlosti.
Što je veća sila, veći je prirast brine. Što je veća masa, odnosno inercija. To je teže postići brzo kretanje tijela. Masa nekog tijela mjera je energije koju sadrži E=mc2.
Post je objavljen 20.01.2010. u 12:54 sati.