Njemačka zaklada Heinrich Böll, ured za Bosnu i Hercegovinu, izdaje tromjesječni časopis "Agenda", posvećen ekologiji i srodnim temama. Kao suradnik iz Hrvatske, objavio sam niz priloga. Prenosim ovdje četiri članka te kraće vijesti, koji pokrivaju neke bitne događaje od listopada do prosinca 2009.. Prvi i drugi broj "Agende" dostupni su u pdf-u na mrežnom sjedištu HBS Sarajevo.
Hrvatska dobila petu energetsku strategiju u 22 godine
Hrvatski sabor je 16. listopada, sa 73 glasa "za" i 30 "protiv", prihvatio novu Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske. Prijedlog Vlade, koji je Sabor u srpnju bio odbio, sad je prihvaćen bez izmjena. Saborski odbori za zaštitu okoliša i za prostorno planiranje tada su dali negativno mišljenje, a prije novog glasanja u listopadu nisu ponovo raspravljali.
Javna rasprava bila je održana u studenome i prosincu 2008.. Brojni stručnjaci i ekološki aktivisti iznijeli su primjedbe na strategiju, koja za razdoblje do 2030. godine predviđa brzi rast potrošnje energije, rast ovisnosti o uvozu, te rast emisije ugljičnog dioksida. Tako se predviđa da Hrvatska do 2020. dostigne današnju prosječnu potrošnju električne energije po stanovniku Europske unije, uz dalji trend rasta do 2030. - dok EU planira smanjivanje potrošnje.
Od obnovljivih izvora, predviđen je jedino brzi rast snage instaliranih vjetroelektrana, dok se za sve oblike korištenja sunčeve energije predviđa skromni rast. Predviđa se znatan rast potrošnje tekućih goriva u prometu, osobito cestovnom. Predviđa se dalja ekspanzija graditeljstva, uz potcjenjivanje mogućnosti drastičnog smanjenja potrošnje energije gradnjom "pasivnih kuća" (pogledajte o tome poseban članak u ovom broju "Agende"), Predviđa se pokretanje nuklearnog energetskog programa, gradnja dvije nove termoelektrane na uvozni ugljen i ponovo pokretanje projekta naftovoda Družba-Adria, koji je prije nekoliko godina odbačen iz ekoloških razloga, a za hrvatsku energetiku nema nikakav značaj jer se radi samo o transportu.
Ovo je već peti "strateški" dokument o hrvatskoj energetici od 1980-ih godina, a da se osnovni način mišljenja nije promijenio. I dalje se polazi od rasta potrošnje energije kao neminovnosti. I dalje odlučuju isključivo kratkoročni interesi postojećih lobija, bez vizije i koncepcije.
Poveznice:
Tekst Strategije, objavljen u Narodnim novinama 30. listopada 2009.:
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_10_130_3192.html
Izvješće o raspravi na dva saborska odbora, 2. srpnja 2009.:
http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=28959
Stav Zelene akcije
http://www.zelena-akcija.hr/content/view/976/1/lang,hr/
Sunce će nas grijati i u 22. stoljeću (powerpoint prezentacija):
http://www.scribd.com/doc/23996128/Sunce-%C4%87e-nas-grijati-i-u-22-stolje%C4%87u
Proizvodnja fotonaponskih modula i solarne elektrane u Hrvatskoj
Trenutno u Hrvatskoj postoji sedam solarnih elektrana, ukupne snage oko 100 kilovata, s fotonaponskim panelima postavljenim na krovove i zidove zgrada. Samo dvije su prošle kompliciranu birokratsku proceduru za priznavanje "feed-in" tarife uz isporuku proizvedene energije mreži. Europska unija je 2007.. dostigla 4,5 GW (milijuna kilovata) instalirane snage, te otvorila 40.000 radnih mjesta, a plan za 2020. godinu je 100 GW i 200.000 radnih mjesta. Češka je, koristeći i poticajna sredstva EU, instalirala pet megavata u dvije godine. Slovenija planira 100 megavata (tisuća kilovatsati) do 2020., te 1.000 MW do 2030. godine.
Na istraživanju fotonaposnkih sustava radi se na Instituttu "Ruđer Bošković" u Zagrebu od početka 1980-ih godina. Hrvatska je još 1989. g. dobila tvornicu solarnih fotonaponskih modula (za proizvodnju električne energije) "Končar – solarne ćelije" pored Splita. Bez potpore države, tvrtka se nije mogla održati na svjetskom tržištu i ugašena je 2007..
Otvorene su međutim tvornice "Solaris" pored Novigrada, te ove godine "Solvis" u Varažinu. Potonja upravo realizira dosad najveći projekt u Hrvatskoj: postavljanje panela na bukobranu ("lažni tunel", duljine 352 metra) Riječke zaobilaznice (2.424 kvadratnih metara panela, snaga 270 kW).
Električna energija dobivena iz fotonaponskih sustava danas je još skupa i ne isplati se bez poticajnih mjera države. Uz spektakularni tehnološki razvoj, cijene stalno padaju, a razvijene zemlje u njima vide jedan od osnova buduće energetike.
Poveznice:
Hrvatska stručna udruga za sunčevu energiju
http://www.hsuse.hr/
Solaris d.o.o., Novigrad (u Istri)
http://solaris-novigrad.hr/
Solvis d.o.o., Varaždin
http://www.solvis.hr
Sporne dopune Zakona o GMO
Hrvatski Sabor je u listopadu, u hitnom postupku, bez glasova protiv i sa samo jednim suzdržanim, izglasao Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o genetski modificiranim organizmima, donesenog 2005. godine. Kao razlog za hitni postupak navedeno je usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Razlog je lažan, jer u spornom pitanju "koegzistencije" postoji samo jedna neobavezujuća preporuka Europske komisije. Zbog hitnog postupka nije bilo ni javne rasprave.
Zelena akcija, Hrvatsko bioetičko društvo i drugi protivnici puštanja GMO u okoliš osobito su prosvjedovali zbog uvođenja poglavlja o "koegzistenciji genetski modificiranih usjeva i konvencionalnog i ekološkog uzgoja poljoprivrednih proizvoda", gdje se predviđa da se "koegzistencija" riješi "Nacionalnom strategijom" koju treba donijeti.
Prema posljednjem istraživanju agencije Eurobarometar, 85 do 95 posto građana EU protivi se uvođenju GMO u okoliš. (Korištenje u kontroliranim laboratorijskim uvjetima nije sporno.) U Hrvatskoj je slično, pa je 18 od 21 županije iskoristilo mogućnost da proglasi zabranu GMO usjeva na svojem području. Na jednom skupu u travnju ove godine, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza i značajni ekološki proizvođač, bivši vrhunski boksač Željko Mavrović, izazvao je znatnu medijsku pažnju žestokim protivljenjem tezi o mogućoj "koegzistenciji" GMO-a i ekološkog (organskog) uzgoja.
Sada međutim, dr.sc. Domagoj Šimić, pristaša GMO-a, u intervjuju portalu seljaci.org. izjavljuej da se radi o gotovoj stvari: GMO će se moći sijati, osim u zaštićenim područjima prirode.
Poveznice:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o genetski modificiranim organizmima
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_11_137_3318.html
Rasprava u Odboru za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora.
http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=30350
Stav Zelene akcije
http://www.zelena-akcija.hr/content/view/993/1/lang,hr/
Protiv genetski modificiranih organizama - sada i uvijek! (Zapis na blogu, sadrži dalje korisne poveznice.)
http://zoranostriczelenalista.blog.hr/2009/11/1627010521/protiv-genetski-modificiranih-organizama-sada-i-uvijek.html
GMO se sotonizira zbog neznanja (intervju: dr.sc. Domagoj Šimić)
http://www.seljaci.org/savjetnik/povrtlarstvo/gmo-se-sotonizira-zbog-neznanja.html
Kampanja za ukidanje Zakona o golfu
Krajem prošle godine, Hrvatska je postala jedina zemlja u Europi, a možda i u svijetu, koja je donijela poseban Zakon o golf igralištima. Udruga Transparency International Hrvatske (TIH) nedavno je procijenila da se radi o eklatantnom primjeru "kupovanja države" (state capture) od strane jedne interesne grupe. U veljači je podnesen zahtjevu Ustavnom sudu za preispitivanje ustavnosti Zakona.
Zakon je propisao da je "Izgradnja igrališta za golf od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku". investitor dobija brojne pogodnosti u odnosu na državu, ali i druge privatnike (npr. prisilno izvlaštenje zemljišta). Omogućeno je da 25 posto površine bude odvojeno za "prateće" građevine (hoteli, apartmanska naselja), čime se zaobilaze ograničenja gradnje.
Zakon je donesen usprkos brojnim prosvjedima udruga, lokalnih građanskih inicijativa, znanstvenika i istaknutih pojedinaca, pa čak i samih golfera koji su ukazivali na problematičnost niza zakonskih odredbi.
Uz planove za gradnju desetina golf igrališta, nastavlja se i kampanja za njegovo ukidanje. Time Hrvatska sudjeluje u globalnom pokretu, kojeg je svojim "Antigolferskim manifestom" godine 1993. pokrenuo Japanac Gen Morita, bivši golfer.
Poveznice
Zakon o igralištima za golf
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_12_152_4146.html
Golf, kapitalizam, destrukcija
http://www.h-alter.org/index.php?page=article&id=1851#hot
Golf je samo pokriće za jeftinu rasprodaju zemlje u Istri
http://www.barkun.hr/content/view/18907/89/
Facebook grupa: Zahtijevamo ukidanje Zakona o igralištima za golf
http://apps.facebook.com/causes/172252
Zelena akcija: poziv na cyber akciju
http://www.zelena-akcija.hr/component/option,com_wrapper/Itemid,534/lang,hr/
Global Antigolf Movement
http://www.antigolf.org/
Novo na internetu: Pika i prijatelji
Udruga Kneja iz Čakovca pokrenula je edukativno-informativni internetski portal Pika i prijatelji (http://pikaiprijatelji.com). Mnogo vrlo zanimljivih edukativnih materijala za djecu i odrasle! Primjeri:
Brošura "10.000 stabala - Ponuda za praktično rješenje klimatskog problema."
http://pikaiprijatelji.com/site/modules/mastop_publish/?tac=127
Desetminutni crtić "Priča o stvarima - tržište ugljika (The Story of Cap & Trade), na jednostavan način pokazuje vezu ključnih ekonomskih i ekoloških problema. Možete ga pogledati, s hrvatskim titlovima, na:
http://pikaiprijatelji.com/site/modules/news/article.php?storyid=46
O istoj temi govori članak "Globalno zatopljenje i zeleni dolari", također dostupan u prijevodu na
http://metro-portal.hr/vijesti/iza-ogledala/globalno-zatopljenje-i-zeleni-dolari
Kratke vijesti
,
Listopad: U Splitu održane dvije radionice o čistijoj proizvodnji ("cleaner producstion"). (http://www.sunce-st.org/eko.php?category=projekti&blob_id=726&lang=hr)
U Varaždinu je 12.-14. studenoga održan Prvi Međunarodni sajam za obnovljive izvore energije "Cro Eco Energy Expo". Mali investitori žale se na loša iskustva s kreditiranjem, sporom admiistracijom, nedorečenom regulativom idr..
http://www.radovi.net/index.php?option=com_content&view=article&id=677
Tijekom studenoga, održana je rasprava o utjecaju na okoliš planiranog LNG terminala na otoku Krku. Cjelovita studija objavljena je na internetu (http://www.adria-lng.hr/). Udruga Zelena Istra objavila je niz primjedbi (http://www.zelena-istra.hr/?q=hr/node/498).
Građani i udruge nastavljaju borbu protiv tvornice kamene vune "Rockwool" u Potpićnu, o čemu smo pisali u prošlom broju. Agende. Zasuli su svojim pitanjima kandidate za predsjednika RH prilikom njihovog predstavjanja na televiziji.
Nastavlja se kampanja građanske inicijative "NE Kaštijun" (http://www.ne-kastijun.org/), udruge Zelena Istra i općine Medulin protiv gradnje županijskog Centra za gospodarenje otpadom Istarske županije u Kaštijunu. Prikupili su 6.320 potpisa protiv financiranja od strane Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Zagrebačka energetska konzultantska tvrtka Enerkon zacrtala je projekt gradnje solarne termoelektrane, koja bi se okoristila dosadašnjim iskustvom Španjolske i Portugala. Mogla bi se graditi kraj Knina, a hrvtske tvrtke sposobne su proizvesti gotovo svu potrebnu opremu. (http://www.poslovni.hr/132969.aspx)
Na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu su 6-8. studenoga održani Drugi dani pasivne kuće. Dobrom izolacijom i drugim metodama smanjuje se potrošnja energije za grijanje i hlađenje oko 80% u odnosu na današnje standarde, a preko 90% u odnosu na današnju hrvatsku praksu. Tjedan dana kasnije održan je Forum o održivoj gradnji.
http://www.pasivnakuca.net/
Brošura "Pasivna kuća" na hrvatskom (pdf, 16 MB)
http://www.scribd.com/doc/15442294/Pasivna-kua-knjiicaPassive-house-booklet-in-croatian
Početkom prosinca, agencija Reuters predstavila je Sisak kao jedan od najzagađenijih gradova na svijetu, uz bok Chicaga i Hong Konga, zbog visokih vrijednosti onečišćenja zraka.
https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/sisak-je-za-reuters-najzagadzeniji-grad-na-planeti.html
http://www.reuters.com/assets/print?aid=USTRE5B618U20091207
Post je objavljen 17.01.2010. u 18:22 sati.