-Striče Drago, jeste li zadovoljni rezultatom ovih predsjedničkih izbora? – kao grom iz vedra neba zapita Ivica.
-Pa, baš i nisam... – oklijevajući odgovori moj prijatelj profesor u mirovini. – Moj kandidat nije „prošao“... No, to nije važno. Bitan je obračun rezultata...
Što ovakav obračun omogućava
-Što se tiče prvoga kruga, kada je veći broj kandidata od dvoje, tu nema nejasnoće... Zapravo ima!... Koliki je najmanji postotak birača od postojećih u državi potrebno glasovati, da bi izbori uopće bili valjani?
Kada kod izbora jednoga izabranika – kao kod izbora predsjednika države – ima više kandidata od dva, izbori se provode najčešće u dva kruga. Dosta je rijetko rješenje u jednome krugu. To je slučaj, ako jedan od kandidata dobije pola od ukupnog broja svih glasova i još barem jedan glas više.- Ako – na primjer - u tom slučaju od tisuću mogućih birača glasuje samo njih sto – jer u posljednje vrijeme malo birača izlazi na glasovanje – može se dogoditi, da jedan od kandidata dobije samo pedeset i jedan glas i on je izabran (recimo za predsjednika). Znači, da je njih 51 izabralo predsjednika za njih tisuću, što iznosi 5,1% svih birača, ili 51 % onih, koji su glasovali. Malo je vjerojatno, da će s takovim izborom biti zadovoljni onih 949 birača, koji nisu glasovali za izabranoga i onih 900, koji nisu izašli na izbore.
Situacija u Republici Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj na predsjedničkim izborima 10. siječnja 2010. u drugom krugu to je izgledalo ovako (prvi službeni rezultati):
1) Glasači s prebivalištem u RH 4. 484. 334
- glasovalo 2. 253. 553 (50,13 %)
- broj važećih listića 2. 222. 951 (98,64 %)
- broj nevažećih listića 30. 546 (1,36 % )
- Prvi kandidat dobio glasova 1.339. 380 (60,26 % od važećih)
- Drugi kandidat dobio glasova 883. 211 (39,84 % od važećih ).
Ako se rezultati računaju prema svim biračima, onda je:
- Prvi kandidat osvojio samo 29,87 % svih građana s pravom glasa, što je daleko
manje od 50 % mogućih
- Drugi kandidat dobio je samo 19,70 % , što je također manje.
2.) Glasači s prebivalištem izvan RH 406. 208
- glasovalo 113. 820 (28,02 %)
- broj važećih listića 113. 353 (99, 61 % od glasalih)
- broj nevažećih listića 443 (0, 39 % od glasalih )
- Prvi kandidat dobio glasova 9. 046 (7, 98 % od glasalih )
- Drugi kandidat dobio glasova 104. 307 (92, 02 % od glasalih)3.) Svi glasači s pre
3.) Svi glasači s pre bivalištem u RH i izvan nje 4. 890. 542
- sveukupno glasovalo 2. 367. 373 (48, 41 % od upisanih)
- sveukupno važećih listića 2. 335. 944 (98, 67 % od glasalih)
- sveukupno nevažećih listića 30. 989 ( 1, 31 % od glasalih)
- Prvi kandidat dobio glasova ukupno 1. 348. 426 (57, 73 % od glasalih)
- Drugi kandidat dobio glasova ukupno 987. 518 ( 42, 27 % od glasalih)
Ako se za bazu uzme sve birače – njih ukupno 4. 890. 542, onda je od njih dobio:
- Drugi kandidat 987. 518 ( 20, 19 % ).
Zbog čega tako veliki broj birača ne glasuje - Dakle, ni oba kandidata nisu zajedno dobili ni pola mogućih glasova – razmišlja Drago dalje. – To znači, da ni jedan od najboljih – čak ni obadva zajedno - ne zadovoljavaju ni pola glasača! ... ili možda ipak? Po mome mišljenju ti izbori ne bi trebali „proći“, trebalo bi ih ponoviti...
-Ne znam , Drago, što bi trebalo učiniti – i ja sam zbunjen...
-Ali, svi su birači imali pravo glasovati, svi su mogli svoje glasove dati nekom kandidatu – mudruje i Ivica. – Ponavljanje izbora nepotrebno bi opet stajalo puno novaca, vremena i energije..
Zbog takove mogućnosti zakon i ne spominje neka ograničenja zbog bojkotiranja izbora.. Svatko ima pravo birati, ako želi....
Nekima „se jednostavno ne ide“. Njima je svejedno....Neka to učine drugi.. Drugi kažu, da glasovanje „ionako ništa ne će promijeniti...“ „Političari se ionako međusobno dogovore...“, ili „Tu se ionako ništa ne može promijeniti...“
Post je objavljen 14.01.2010. u 17:41 sati.