Tehnologija je znanost po definiciji
Vjesnik, 5. siječnja 2010.
Još 1777. J. Beckmann napisao je da je tehnologija sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i društva. Istodobno je to vrhunska znanost u zadovoljavanju materijalnih potreba ljudskog bića. Ako se navodi sintagma 'znanost i tehnologija', očito je da riječ 'znanost' ima neko drugo značenje
Razgovaram s hrvatskim besmrtnikom, inače vjernim čitateljem ovih tekstova. Iznenada pitanje - je li točna izjava jednog od čelnih znanstvenih dužnosnika »krajnje je vrijeme da Hrvatska shvati da riječ znanost pokriva samo prirodne znanosti, kako je to u SAD-u«? Odgovorio sam da je to točno i vratio se u relativno daleku prošlost.
Skupina od dvadesetoro, pretežno prirodoznanstvenika, podastrijeli su hrvatskoj javnosti »Izjavu o stanju i perspektivama znanosti i tehnologije u Republici Hrvatskoj«. Bilo je to u ljeto 1992. Reagirao sam tekstom »Trebamo izjavu o duhovnim, prirodnim i tehničkim znanostima« (Vjesnik, 6. kolovoza 1992.).
Kako to godište nije dostupno u Vjesnikovu pdf-arhivu (tek od prosinca 1998.), moram ponoviti neke misli iz tog teksta.
Ključni je odjeljak: »Ono što mi u 'Izjavi' nedostaje jest jednostavna, ali ključna rečenica. Hrvatski znanstvenici će u novom znanstvenom sustavu razvijati i usavršavati hrvatski znanstveni jezik«. Hrvatski znanstveni jezik, kao i jezik u cjelini, bio je niz godina izložen utjecaju općih prilika u bivšoj Jugoslaviji, a posebno prevladavajućeg jezika znanstvenika - engleskog. Nerazvijanje i nenjegovanje hrvatskog znanstvenog jezika može imati posljedice, teško uočljive u prvi mah. U 'Izjavi' se, naime, stalno varira sklop 'znanost i tehnologija', što je izravni prijevod s engleskog science and technology. Precizni prijevod navedenog engleskog sklopa, prema dugogodišnjoj tradiciji europskog poimanja znanosti, glasi 'prirodne znanosti i tehnika'. A to je već nešto potpuno drugo.
Već tada je napisano: »Precizna terminologija je uvijek u funkciji rangiranja (I. Škarić, 1990.). A rangiranje je uvijek u funkciji ostvarivanja određenih ciljeva.«
Tehnologija je znanost po definiciji. Već od 1777., kada je J. Beckmann napisao da je tehnologija sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i društva. Istodobno je to vrhunska znanost u zadovoljavanju materijalnih potreba ljudskog bića. Ako se navodi sintagma 'znanost i tehnologija', očito je da riječ 'znanost' ima neko drugo značenje. Ima, i to prirodnih znanosti. Iz opširne argumentacije za tu tvrdnju bit će navedeno samo mišljenje predsjednika Rimskoga kluba A. Kinga koji posebno upozorava: »U anglosaksonskom riječ science je užeg značenja od onog koje ima u Francuskoj ili čak Rusiji.« Valja pridodati - i u nas.
U ovom trenutku čini se još važnijom navedena rečenica o razvoju i usavršavanju hrvatskog znanstvenog jezika: »Osim navedenih razloga i zbog činjenice da je taj stav osnova i za uspješan razvoj hrvatskih znanstvenih časopisa tiskanih na hrvatskom jeziku. Malo je onih koji su svjesni činjenice da je u 1991. najveći broj znanstvenih časopisa koji objavljuju radove i na hrvatskom jeziku bio osuđen na propast. I to na temelju mišljenja jednog jedinoga čovjeka i najčešće na temelju jedne jedine rečenice. Samo energičnom akcijom tada izabranog ministra znanosti doc. dr. A. Čovića to je spriječeno. Da li samo trenutno?«
Tako je bilo u ljeto 1992. Sada je došla na naplatu šutnja svih ostalih sastavnica hrvatske znanosti.
Trenutačno je na djelu akcija Kriznog stožera urednika znanstvenih časopisa u Hrvatskoj. Naime, proračunom za 2010. predviđen je iznos za izdavačku djelatnost u iznosu koji čini samo 28 posto iznosa iz 2005. Što to znači za ogromnu većinu časopisa, ali i objavljivanje znanstvenih knjiga i udžbenika, ne treba posebno tumačiti.
Zatiremo hrvatsku tradiciju, pa su nam najvažniji časopisi koji u pojedinim brojevima objavljuju radove sa skupova u Hrvatskoj i Grčkoj isključivo čeških autora ili drugih stranih autora, bez i jednog jedinog doprinosa hrvatskih autora. Sada će znanost biti reducirana samo na prirodnu znanost koja se bavi lučonosnim istraživanjima. I rezultirati nedavno postavljenim pitanjem (Vjesnik, 11. prosinca): »U proteklom razdoblju hrvatska znanost dobila je ne mala sredstva. Iz tuđe akumulacije. A gdje su rezultati?«
Zato hrvatski znanstvenici ne smiju dopustiti nikome, bez obzira na položaj, da se znanost reducira samo na prirodnu znanost, eventualno znanost o životu. S nesagledivim posljedicama.
I besmrtnici bi o tome trebali progovoriti. Makar su u njihovoj sredini neki od onih vrlo glasnih i utjecajnih koji žele reducirati znanost na prirodnu znanost. I tako još više služe centrima moći.
Igor Čatić, umirovljeni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
Post je objavljen 13.01.2010. u 08:12 sati.