Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/majatanasovski

Marketing

"Pleme vječitih sanjara"

Opera La Boheme jedna je od najomiljenijih opera koja je svojom potresnom pričom i predivnom glazbom zaslužila epitet jedne od najizvođenijih naslova na sceni Hrvatskog narodnog kazališta, a i svijeta uopće.
Kontroverzna ličnost Arnaud Bernard pokretač je ove opere koja je u petak, 18. prosinca 2009., premijerno prikazana u zagrebačkom narodnom kazalištu, pod ravnanjem dirigenta Josipa Šega.


La Boheme, IV čin

Povijest opere seže u 1848. godinu kada je francuski pjesnik i pripovjedač, Henri Murger, pretvorio kratke priče pod nazivom Le Vie Le Boheme u dramu odnosno prošireno izdanje knjige pod nazivm Scenes de la Vie de Boheme (Prizori iz boemskog života). Tema su siromašni francuski boemi – glumci, pjesnici, glazbenici, kurtizane itd…

Najslavnija adaptacija Henri Murgera jest ona Giacomo Puccinia, opera – La boheme.
La Boheme je ujedno i njegova jedina donekle autobiografska opera jer sadrži sjećenja na njegovo studentsko siromaštvo u Milanu.


Svršetak predstave i naklon

Radnja opere zbiva se u Parizu oko 1830. godine. Priča se vrti oko šestoro boema, slikara Marcella (Davor Radić) , pjesnika Rodolfa (Tomislav Mužek) , filozofa Collina (Luciano Batinić) i glazbenika Schaunarda (Alen Ruško), koji žive, ili bolje reći preživljavaju u siromaštvu, strepeći za egzistenciju. Uz njih su vezane i dvije djevojke – Mimi (Martina Zadro) i Musseta (Ivana Lazar). Životi tih ljudi prikazuju se u svijetu blizine svakodnevice, briga i veselih dokolica; brigama oko preživljavanja i ljubavnim problemima.
Iako govore za Puccinia da se ne bavi ni općim ni vječnim temama; teme poput ljubavi, boli i smrti koje prožimaju ovo djelo, strogo to niječu.
Opera završava tragično, Mimi dobiva tuberkulozu, te na kraju od nje i umire.

La Boheme je jedna od najtežnih predstava iz dirigentske i iz pjevačke pozicije, jako je zahtjevna, izjava je Josipa Šega, dirigenta ovosezonske zagrebačke premijere.

To se nažalost pokazalo i više nego točnim sudeći po kritikama. Svojim skromnim sposobnostima golog uočavanja i vrlo lucidne interpretacije usudit ću se vlastitim mislima osvrnuti podrobnije o samoj izvedbi predstave. Bez obzira, priznat ću i moju prosječnu (malo više, ipak) potkovanost opernim uratcima (zapravo mislim da u ovom slučaju mogu biti objektivnija u uspordebi sa ostatkom opernih pristaša, kulturnjaka, odnosno kulturne elite).

Orkestar je bio nesiguran. U određenim trenucima nadjačavao je soliste. Sve je to odigrano nekako šlampavo i nezgrapno, što se osjetilo u prijelazima odnosno kod preskakanja scena.
Režija Arnauda Bertranda bila je odviše samodopadna. Scenografijom se pokušalo dati nešto modernije, dinamičnije, drugačije..
Zbrojem; scenografija i efekti su graničili s neukusom kiča. Zahtijevnija scena sa poprilično rekvizita glumcima je često odvlačila pozornost i fokus sa najbitnijeg. Želja za efektnim je više pridonjela negativnom aspektu, a ono pozitivno bilo je prekratkog vijeka da bi ostalo upamćeno. Koncem IV čina, redatelj je scenografijom (padanje latica ruža sa "neba") toliko promašio željeno da je dojam bio jeftiniji od loših dimnih efekata sa početka osamdesetih.
No, nije sve bilo tako sivo ( ne, ne od dima).
Solisti, sa naglaskom na Mužeku i Zadro, vrlo su dobro izveli svoje uloge, oni su bili adut opere.

Kako je ova izvedba samo jedna u nizu interpretacija izvorne opere La Boheme veselimo se budućem susretu s njezinim opusom.

Opera dolazi i u drugim oblicima, tj. žanrovima. Od filma La boheme iz 1926. godine s Lilian Gish u glavnoj ulozi, La vie de boheme Akia Kaurismakija iz 1992., poznati mjuzikl Jonathana Larsona Rent iz 1996., te manje poznata opera Ruggeria Leoncavalla La boheme, iz 1897, ali i neki dijelovi filma Moulin Rougea Baza Luhrmanna.
Mjesto na kraju, namijenjeno je moćnoj ličnosti G. Puccinia i nekoliko detalja iz njegova osebujna života.
Rodio se 22. prosinca 1858. u gradiću Lucca. Jedna od njegovih najpoznatiji opera su Mannon Lescaute, Tosca, Djevojka sa Zapada, Maddame Butterfly, Turandot i Triptih.
Preminuo je 22. studenog 1924. u Bruxellesu od zloćudne bolesti.


Poveznice:
MetropolitanOpera La Boheme Synopsys
HNK.hr
ItalianOpera

Post je objavljen 20.12.2009. u 10:43 sati.