Marketing
Zašto Hrvatska nije Finska
Kada se šale na svoj račun, Finci kažu kako najprije nađu neko tehnološko rješenje, a onda traže problem za koji je to rješenje namijenjeno.
Finska je, baš kao i Hrvatska, mala nacija. Ima 5,25 milijuna stanovnika, a njezin bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika je 37.000 dolara. U Hrvatskoj, koja ima oko 4,5 milijuna stanovnika, BDP po glavi stanovnika iznosi 16.000 dolara. Nadalje, Finci za vojsku daju 2,0 posto BDP-a, a Hrvati 2,4 posto. Naposljetku, “zemlja Nokije” za znanost (istraživanje i razvoj) izdvaja 3,4 posto, a “zemlja znanja” svega 0,9 posto BDP-a (podaci za 2006. godinu).
Ove podatke, baš kao i niz drugih zanimljivih činjenica o načinu na koji funkcionira finska znanstveno-akademska zajednica, iznio je ugledni nuklearni fizičar dr. Đuro Miljanić. On je govorio je u srijedu navečer na tribini koju je, zajedno s kolokvijem Instituta “Ruđer Bošković”, organizirao Forum za etičnost i razvoj znanosti i visokog obrazovanja. Forum djeluje već gotovo dvije godine, a okuplja znanstvenike koji, među ostalim, naglasak stavljaju na etičnost i moralnost u znanosti i visokom obrazovanju. Možda će se nekom učiniti čudnim da treba posebno inzistirati na moralnosti i etičnosti na tako uzvišenim područjima ljudske djelatnosti kao što su znanost i visoko obrazovanje, no način na koji funkcionira hrvatska znanstvena i akademska zajednica ukazuje da je takva inicijativa itekako potrebna.
Da ovom prilikom ne gnjavim mračnim i sumornim analizama o hrvatskoj znanosti na “dnu europske ljestvice”, brain drainu, korupciji, klijentelizmu, nepotizmu, torbarenju i tko zna čemu još, spomenut ću samo da je Forum organizirao tribinu kako bi se moglo raspravljati o novoj zakonskoj regulativi o znanosti i visokom obrazovanju. Nažalost, u vrijeme održavanja tribine o dva zakona (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, te Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju) već je bilo suvišno raspravljati.
Naime, Sabor je po kratkom postupku usvojio oba zakona, a da prethodno o prijedlozima zakona nije raspravljalo ni Nacionalno vijeće za znanost, a kamoli da je o njima vođena javna rasprava. A riječ je o važnim zakonima čije bi provođenje moglo imati dalekosežne posljedice na razvoj znanosti u Hrvatskoj, posebice na način financiranja znanstvenih projekata. Bi li se takvo nešto moglo dogoditi u Finskoj?
Izvor: tabula rasa
Post je objavljen 06.01.2010. u 19:40 sati.