Marketing
Mitologija drevnog Egipta
Noć je sve tamnija, prema Athumanunhu sve nježnija, pa se na trenutak ta drevna egipatska noć Athumanunhu, tom starom heroju bez imena što traži tajne što tako dobro su skrivene, istodobno čini nježna poput leptira, ali i uzbudljiva poput oluje. No, bilo kako da bilo, Athumanunh stiže do 'Trećeg opasnog noćnog sata', odnosno pred 'Treća vrata' gdje ga dočekuje opasan noćni stražar koji čuva 'Treća vrata', a naziva se Sebqa. No, dobro, pa evo onda i njegove priče:
Egipatska božanstva – načini prikazivanja
Tajnovita i pomalo misteriozna estetika prikazivanja božanstava drevnih Egipćana, te sam izgled egipatskih božanstava jednostavno je impresionirala drevne Grke, gotovo na sličan način impresiju doživljava i moderan čovjek našega modernoga doba.
Kipovi, reljefi i slike redom i u pravilu prikazuju vitke i uspravljene likove, gotovo idealnih proporcija, na glavi im impozantne krune, u rukama različita i tajnovita znakovlja, a tajnovit pogled usmjeren je prema nečem što promatrač ne može ni zamisliti.
Lica tih kipova potpuno su mirna, smirena, bezvremenska, kao da su nadahnuta Vječnošću, a zrače odlučno, nečim božanskim i snažnim, ali to je neagresivna snaga. Svi ti božanski kipovi prikazani su u iskoraku i izgledaju kao da se istodobno kreću i stoje na mjestu.
božica Kebehut, božica svježe vode miomirisne, božica što umivala je boga Raa svako jutro na poljima Iaaru, božica kćerka Anubisova što pomaže mu tijekom balzamiranja, Athumanunhovo poimanje te božanske ljepotice
Gotovo u pravilu svakom se promatraču učini da je vidio, ali i propustio trenutak kada se taj pokret doista i dogodio. Božice drevnih Egipćana izuzetno su lijepe, ali istodobno i zastrašujuće stroge.
(Athumanunh je razvio kompletnu seriju poimanja drevnih egipatskih božica na samo sebi svojstven način, neke je prikazao, neke će opetovati, a neke su već prije osvanule na njegovim 'malim i čudnim sličicama' za koje su neki od Vas tada željeli da budu nešto drugačije, odnosno, veće. Uzalud, Athumanunh je ostajao pri svom … ali sada je napokon i odlučio udovoljiti Vam)
božica Ernutet, zlaćana božica žetve, Athumanunhovo poimanje te božanske ljepotice
Modreni oblici horor filmova drevna egipatska božanstva prikazali su kao zastrašujuća i strašna. Anubisa i Upuauta (šakala i čaglja) doista se može doživjeti kao bogove 'zastrašujućeg izgleda', no, čak i njih drevni su Egipćani prikazali kao bića puna dostojanstva i nebeskog mira. Upravo tu leži tajna što dobro je sakriše drevni Egipćani – božanstvo je nemoguće predočiti, moguće je predočiti božanski simbol koji postaje predmet spoznaje, ali ne i predmet ljudske percepcije.
božica Iabet, božica Istočne pustinje, Athumanunhovo poimanje te božanske ljepotice
Doista, drevni Egipćani tako kod opisivanja svojih bogova vrlo vješto i često rabe riječi poput sjaj, savršenstvo ljepota, pravednost, samonastalost. Boje su zlatne i lazurne, a kada opisuju božanstvo zapravo opisuju i predočuju oblike koji pak ocrtavaju savršenog čovjeka.
Na kraju Athumanunh će Vas uputiti i na drevnu egipatsku mitsku priču, što strašni Sebqa ispriča je Athumanunhu u taj opasni 'treći sat Noći drevnog Egipta. Sebqa je Athumanunhu ispričao 'Priču brodolomca' u kojoj on opisuju doživljaj čovjeka koji je preživio brodolom i dospio na bajkoviti otok na kojem žive božanska bića.
Čovjek brodolomac, tijekom razgovora s posljednjim od tih božanskih bića, saznaje za njihovu sudbinu koja je uništena padom meteora na njihov otok koji biva uništen i tone u more …
Eh sad, ta priča Vam bi trebala biti nekako poznata, zar ne? Ako pak se ne možete sjetiti Athumanunh će Vam pomoći. Nije li takovu sličnu priču čuo i sam Platon, a ime otoka dakako bila je Atlantida! No, to je već druga priča, a mi ostanimo kod drevnih Egipćana i njihovim načinima prikazivanja svojih božanstava u onom dobu koje Athumanunh jednostavno nazva 'Doba bogova', a upravo o tom dobu i o pričama iz toga doba pisat će Vam Athumanunh na svom koračanju kroz 'Dvanaest opasnih noćnih sati'.
božica Anuket, božica nilskih brzaka, Athumanunhovo poimanje te božanske ljepotice
Post je objavljen 05.01.2010. u 18:44 sati.