Marketing
Sveta Marija Bogorodica
- svetkovina /1. siječnja/
osmoga dana nakon Božića
na poseban način se slavi
i ona koja je porodila
i čitavom svijetu
dala Spasitelja
..................................... Zdravo sveta Rodiljo, Majko Kralja vječitoga,
..................................... komu ruka ima vlast iznad svijeta čitavoga!
..................................... /Ulazna pjesma/
..................................... 
... 425. god.je Efeški sabor potvrdio pravovjernost učenja da se bl. Djevica Marija naziva Bogorodicom - Thetokos, ali dugi niz godina nije postojao blagdan pod tim imenom iako ju je Božji je narod častio i njoj se utjecao - u Rimu se osmi dan Božića slavio kao Marijin spomendan, slavila se njezina majčinska uloga u Isusovu utjelovljenju. U rimsku liturgiju u 7. st. ušla su samo četiri Marijina blagdana istočnog podrijetla: Rođenje, Blagovijest, Svijećnica i Uznesenje na nebo. Kasnije, pod utjecajem galikanske liturgije, osmi je dan Božića postao “blagdan obrezanja Gospodinova” i u misal sv. Pija V. je ušao za vrijeme Tridentinskog sabora /1545.-1563./ s tekstovima koji su sačuvali marijanski naglasak. U 18. stoljeću u Portugalu se rađa pokret usmjeren na dobivanje posebnoga blagdana Marijina božanskog materinstva – Bogorodice i papa Benedikt XIV., na temelju odgovarajućih molbi, za portugalske biskupije uspostavlja takav blagdan koji se imao slaviti s vlastitim misnim tekstovima što ih je sam sastavio. Ipak nije se slavio 1. siječnja, nego na prvu nedjelju mjeseca svibnja. S vremenom je protegnut i na neke druge biskupije i redovničke zajednice s novim datumom slavljenja: 11. listopada. Isti je datum sačuvao i papa Pio XI. kada je 1931., na spomen Efeškog sabora pred petnaest stoljeća, taj blagdan proširio na čitavu Crkvu. Obnovom liturgijskog kalendara 1969. blagdan postaje svetkovinom i slavi se 1. siječnja, prikladno svojoj znakovitosti: “Sveta Marija Bogorodica” - na osminu Božića, u okviru svetih božićnih dana. Tako je u blistavom i radosnom sjaju tih dana i Marija, ponizna službenica Gospodnja, uzvišena u svom punom svjetlu i slavi.
Apostolsko vjerovanje ispovijeda:
“Vjerujem u jednoga Boga, Oca svemogućega … i u jednoga Gospodina Isusa Krista, jedinorođenoga Sina Božjega … koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa.
I utjelovio po Duhu Svetom od Marije Djevice: i postao čovjekom.“
Marija je zatim rodila Isusa Krista, Sina Božjega, te “ostala”, kaže Teodot iz Ancire, “ono što je bila – djevica, i postala ono što nije bila – majka.” Kada je Sin Božji htio sići na zemlju “radi nas ljudi i radi našega spasenja“, htio je biti „rođen od žene” /usp. Gal 4, 4/ da bude pravi izdanak /usp. Iz 11, 1/ roda ljudskoga, da ga spasi “iznutra” postavši i sam čovjekom, a ne nekim vanjskim zahvatom. No, čovjekom je mogao postati samo po Duhu Svetomu u čistoj, djevičanskoj utrobi Marijinoj. S nepovrijeđenim djevičanstvom u začeću, Marija je zatim kao djevica rodila Isusa Krista, i postala majkom Sina Božjega - Bogorodica. Djevica i Majka! Jedna jedina! Kao što je jedno jedino i spasenje po Sinu Božjemu i njezinu! Koje li uzvišenosti njezine i naše radosti u slavljenju svetkovine “Svete Marije Bogorodice”!
...
“Ja sam došao da ovce imaju život i da ga imaju u izobilju” /Iv 10, 10/, kazao je Isus. Naravno, mislio je na ljude. Jedini on im daje život, i to u izobilju. Naš je zemaljski život prolazan i po sebi smrtan, besmislen. Pravi mu smisao i vječnost donosi Isus Krist po otkupiteljskoj žrtvi na križu i slavnom uskrsnuću. Sa svakom novom godinom Gospodin nam daje da svoj život živimo i dalje, no jedino – ako ga uopće želimo imati, pogotovo u izobilju – u njemu i za njega. Slavljenjem Marije Bogorodice 1. siječnja, na početku godine, svoj život stavljamo pod njezino okrilje i kroz čitavu godinu.
Čije bi nam okrilje moglo biti ugodnije, ljepše i sigurnije?
/Zvonimir Zlodi, Veritas/
Apostolsko vjerovanje ispovijeda:
“Vjerujem u jednoga Boga, Oca svemogućega … i u jednoga Gospodina Isusa Krista, jedinorođenoga Sina Božjega … koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa.
I utjelovio po Duhu Svetom od Marije Djevice: i postao čovjekom.“
Marija je zatim rodila Isusa Krista, Sina Božjega, te “ostala”, kaže Teodot iz Ancire, “ono što je bila – djevica, i postala ono što nije bila – majka.” Kada je Sin Božji htio sići na zemlju “radi nas ljudi i radi našega spasenja“, htio je biti „rođen od žene” /usp. Gal 4, 4/ da bude pravi izdanak /usp. Iz 11, 1/ roda ljudskoga, da ga spasi “iznutra” postavši i sam čovjekom, a ne nekim vanjskim zahvatom. No, čovjekom je mogao postati samo po Duhu Svetomu u čistoj, djevičanskoj utrobi Marijinoj. S nepovrijeđenim djevičanstvom u začeću, Marija je zatim kao djevica rodila Isusa Krista, i postala majkom Sina Božjega - Bogorodica. Djevica i Majka! Jedna jedina! Kao što je jedno jedino i spasenje po Sinu Božjemu i njezinu! Koje li uzvišenosti njezine i naše radosti u slavljenju svetkovine “Svete Marije Bogorodice”!
...
“Ja sam došao da ovce imaju život i da ga imaju u izobilju” /Iv 10, 10/, kazao je Isus. Naravno, mislio je na ljude. Jedini on im daje život, i to u izobilju. Naš je zemaljski život prolazan i po sebi smrtan, besmislen. Pravi mu smisao i vječnost donosi Isus Krist po otkupiteljskoj žrtvi na križu i slavnom uskrsnuću. Sa svakom novom godinom Gospodin nam daje da svoj život živimo i dalje, no jedino – ako ga uopće želimo imati, pogotovo u izobilju – u njemu i za njega. Slavljenjem Marije Bogorodice 1. siječnja, na početku godine, svoj život stavljamo pod njezino okrilje i kroz čitavu godinu.
Čije bi nam okrilje moglo biti ugodnije, ljepše i sigurnije?
/Zvonimir Zlodi, Veritas/
...................................................................................................................
Zahvalimo Gospi što nas zagovara
i prati na putu vjere kao Majka.
Neka i po završetku ove,
a na početku nadolazeće godine
Marija Majka i dalje bdije nad nama
te u nas ulijeva nadu ...
i kad je teško i neizvjesno ...
....................... Preveta Bogorodice, povedi nas ka što većem predanju Tvome Sinu .......................
.............. "Pozdravljam te, sveta Gospo, preuzvišena kraljice, Majko Božja i uvijek Djevica! ..............
... Izabrao te presveti Otac i s presvetim i predragim Sinom i Duhom Svetim utješiteljem posvetio!"...
Sveta Marijo, moli za nas!
Sveta Djevice Marijo,
nema tebi slične među ženama,
kćeri i službenice svevišnjega Kralja,
Majko presvetoga Gospodina našega
Isusa Krista,
Zaručnice Duha Svetoga:
moli za nas
sa svetim Mihaelom arkanđelom
i svim nebeskim silama
i sa svima svetima
kod svoga svetoga ljubljenoga Sina,
Gospodina i Učitelja.
Molitva sv. Franje Asiškog
......... Majci Mariji .........
...
**********************************************************************************
Pred više godina na poslovnom putovanju u Moskvu bila sam počašćena odlaskom u manastir 70-tak kilometara dalje i oduševilo me sve što me tamo dočekalo, a najviše kada sam zašla unutra i u zamračnome mirisom tamjana ispunjenome prostoru s mnoštvom upaljenih svjećica, zatekla ljude kako mole - pjevaju, zapravo, pjevanje se samo čulo, što je svemu dalo prekrasan, mističan ton ... Zamolila sam pratitelje da me neko vrijeme ostave, da bih željela, unatoč ograničenome nam vremenu, jedno vrijeme tu provesti. I na moje iznenađenje, nisu se više žurili ... , mislim da sam tu provela dobrih par sati uživajući u napjevima ...
... To je nezaboravno iskustvo !!! ...
I kada sam otkrila te, ili slične, napjeve na Youtube-u bila sam oduševljena, a danas sam ih poželjela čuti ...
Marija je most od molitava tkan, od suza nit i luk svit nad crnim ponorima koji čovjeka dijele od Boga. Ona je poput Jakovljevih ljestava koje nas vode u Nebo.
Svaka je činjenica njezinog zemaljskog života, kao i njezine smrti, vrijednost koju pokušavam uhvatiti poput maslačka u zraku.
Jesu li ljudi primijetili njenu izvanrednost?
U posljednje je vrijeme pokušavam shvatiti zemaljskom i ići njenim stopama poniznosti. Kad nakon nekog vremena uđem u tu stvarnost, nastojat ću kod sebe steći što veću odvažnost u predanju. Uostalom, nemam što izgubiti.
Blažena djevica Marija, majka Isusova, prečista i presveta Bogorodica nam je zaista najveći uzor duhovnog života. Najsigurniji putokaz Kristu Bogu našemu i spasitelju.
/fra Dalibor- fra3/
Svaka je činjenica njezinog zemaljskog života, kao i njezine smrti, vrijednost koju pokušavam uhvatiti poput maslačka u zraku.
Jesu li ljudi primijetili njenu izvanrednost?
U posljednje je vrijeme pokušavam shvatiti zemaljskom i ići njenim stopama poniznosti. Kad nakon nekog vremena uđem u tu stvarnost, nastojat ću kod sebe steći što veću odvažnost u predanju. Uostalom, nemam što izgubiti.
Blažena djevica Marija, majka Isusova, prečista i presveta Bogorodica nam je zaista najveći uzor duhovnog života. Najsigurniji putokaz Kristu Bogu našemu i spasitelju.
/fra Dalibor- fra3/
Hvala vam, od srca, za ovo !!!
....................................................................
Akatist /grčki: ‘ş±¸ąĂÄżÂ, slušati stojeći na nogama/ - himna blagodarnosti Akatist ima niz uvodnih misli ili kondaka. Nižu se nadalje divne pohvale ili ikosi da se duša kupa u nebeskoj toplini. /na Zapadu su akatistima najsličnije litanije koje su u odnosu na akatiste kratke i dosta škrte na riječima/. Pravoslavna himnografija poznaje akatiste posvećene Svetoj Trojici, Časnome Krstu i nekim svecima. A i akatist presvetoj Bogorodici - dugi niz dubokih teoloških pohvala Bogorodici. Glavni je zaziv "Raduj se, zaručnice djevičanska".
....................................................................
Čista Djevo Vladičice, neporočna Bogorodice
raduj se, nevjesto nenevjesna
Mati Djevo Gospodarko pod čijim smo svi okriljem
raduj se, nevjesto nenevjesna
od sila nebeskih viša si, od zraka sunca sjajnija
raduj se, nevjesto nenevjesna
radosti horova djevojačkih, od anđela uzvišenija
raduj se, nevjesto nenevjesna
od nebesa si sjajnija, od svjetlosti čistija
raduj se, nevjesto nenevjesna
od svih sila anđelskih ti si svetija
raduj se, nevjesto nenevjesna
Marijo uvijek Djevo, Gospodarko svijeta
raduj se, nevjesto nenevjesna
Neporočna nevjesto, svečista Gospođo Presveta
raduj se, nevjesto nenevjesna
Marijo nevjesto Gospodarko, izvore naše radosti
raduj se, nevjesto nenevjesna
djevojko smjerna carice, presveta Majko
raduj se, nevjesto nenevjesna
od heruvima časnija, od serafima slavnija
raduj se, nevjesto nenevjesna
od bestjelesnih nebeskih sila uzvišenija
raduj se, nevjesto nenevjesna
preklinjem te, Vladičice, tebe sada prizivam
raduj se, nevjesto nenevjesna
tebi se klanjam, svevladarko, tvoju milost tražim
raduj se, nevjesto nenevjesna
Djevojko smjerna, prečista, vladičice presveta
raduj se, nevjesto nenevjesna
tebe prizivam usrdno, o hrame osvećeni
raduj se, nevjesto nenevjesna
zaštiti me i izbavi od neprijatelja
raduj se, nevjesto nenevjesna
pokaži me nasljednikom vječnoga života
raduj se, nevjesto nenevjesna.
..........
..................................................
Post je objavljen 02.01.2010. u 12:03 sati.