Marketing
D I M C I M E T K L I N Č I Ć I........
Srebro na Jelačić placu, blještava srčeka u Bogovićevoj, čarobna šuma na Zrinjevcu...
Promatram ljude i svugdje osjećam neku čudnu usamljenost...
Snijeg se topi poput moje strasti za njim, tu i tamo ledeni vjetar otpuhne zaostali snijeg sa krovova i tad uvijek čujem ono...nepovratno...nikad...
Nikad više neću tako loše birati...Popila sam puno protuotrova, za škorpiona to je neophodno, jer on voli upiknuti i pobjeći..Naoružala sam se samodostatnošću od ostavljanja i preranih odlazaka, neprestano sam prekidala i vadila tu žmirkavu žarulju i ostavljala nas u potpunom mraku, a sada..sada brigom odrasle žene, metem sve tragove svojih stopa u snijegu, da me ne može pronaći ni iskusniji lovac na romantične i emotivne glave, a kamoli on kojem više nije stalo...
Vruće vino, opojan miris cimeta i klinčića, povjeravanje s mojom kolegicom s posla...
Tek nedavno sam joj otkrila svoju ljubavnu dramu s Ljigom, ni slutila nije, a događalo joj se pred nosom...Ona meni priča o svom prošlom ljubavnom iskustvu, koje ju je učinilo opreznom, neodlučnom i sporom....sporom u vezivanju..a zapravo ju je strah...
Koliko treba da rana zacijeli? Da doista zacijeli? I zašto smo tako prokleto nestrpljivi prilikom zacjeljivanja, pa suludo trgamo krastu, ignorirajući blagoslov vremena, ne dopuštajući si onaj pravi oslobađajući zaborav? Grebemo, trgamo, sve dok ne dođemo do kosti zamalo....
Njoj je trebalo tri godine da dođe k sebi. A sad joj se svako vezivanje čini prebrzo.
Ljiga je poslao božićnu čestitku iz svoje nove domovine.
Kolegica me kroz dim i opojan miris klinčića pita:
"Zašto ti uporno biraš muškarce toliko različite od sebe, ili čak i ispod tvoga nivoa?"
Dim se iznad naših glava pretvara u srcoliki upitnik, dok pored nas sjeda ( ponovno mi se događaju neobične stvari) ni manje ni više nego Milana Vuković-Runjić i ja se momentalno sjetim njene sjajne rečenice iz romana "Ulica nevjernih žena":
" Shvaćaju li one, da je Patuljak njihov produkt za kojim posežu u trenucima kad se boje za sebe i svoju sudbinu..?"
Odgovor se pojavljuje sam, kao i obično:)))
Iz nekog neobjašnjivog razloga, dugo si nisam dopuštala da budem potpuno sretna.
U početku, dok još blesavi feromoni ne zaplešu mojim tijelom, pa u koktel kombinaciji sa čuvenim strahom od napuštanja, ne učine pravu katastrofu mojem samopoštovanju, savršeno postavljam svoja pravila, pokazujući mom potencijalnom partneru da mi je "sa njim lijepo, al mogu i bez njega".
Potom moj partner odjednom počne od mene očekivati više, pa mi nameće osjećaj krivnje i grižnje savjesti.."Zašto me nisi jučer nazvala....zašto ja uvijek moram nazvati prvi...daj, priznaj si da si luda za mnom..."
Onoga trenutka kad zbog nekoga, bilo koga, izgubimo i malen djelić sebe, kad krenemo zbog njega zanemarivati svoje prijatelje, svoju obitelj, svoje slobodno vrijeme, hobije, pisanje, slikanje...etc....dajući se cijeli u neki odnos, bez zadrške, utapajući se u drugome, znak je to za uzbunu, potrebno je upaliti protupožarni alarm;))))
A Ljubav...Ljubav je miljama daleko od gubljenja sebe. U njoj ne moraš izgarati, već jednostavno biti onakav kakav jesi. Moraš biti i ostati svoj...naravno, pritom je uputno i znati tko si;))))
Raditi na vezi, jednako je osuđeno na neuspjeh, kao i pokušati snagom volje postići erekciju ( Laura Esquivel), a kompromisi i kompromisi...vode samo do polovičnog zadovoljstva....
Božićne pjesmice probijaju nam uši, dok se nas dvije probijamo kroz štandove i miris divnih rumenih uštipaka...Jedina božićna koja mi baš nikako ne može dosaditi, mada je svake godine revno tulim, dok moja okolina moli za milost, ona je od Mariah :
ALL I WANT FOR CHRISTMASSSSSSSS IS YOUUUUUUUUUUUUUUU
i dok ja tako blesavo pjevušim sada, kao i svakog Božića, kako nikakve poklone ne želim ispod bora, već samo njegaaaa da se ljubimo ko ludi ispod imele, dok vani pada snijeg i vatrica baš prigodno u kaminu pucketa.....pomislim..baš mi je dosadila tuga praf zapraf;)))
I nije baš da se želim nešto opako zaljubiti, nego se jednostavno želim ponovno sresti s onom starom ja...Pa širim ruke i grlim samu sebe ispod velike srebrne smreke i shvatim da za Božić želim..sebe sebi;)))))
Post je objavljen 18.12.2009. u 22:36 sati.