Kada sam u studenome razmisljao o snazi mora, ni sanjao nisam da ce prve ovogodisnje oluje pred obalama Levanta poslati na morsko dno vec drugi brod. Jucer je to bio veliki teretni brod "Danny F II" koji je prevozio tisuce grla krupne i sitne stoke za Siriju, a od 83 clana posade samo je dio spasen.
(Arhivska snimka: www.uglyships.com)
Kisa je uvelike pljustala
kad sam odlucio krenuti tamo gdje je nekad bila siroka pjescana plaza, a sada strse kamene gromade i izbacene krhotine olupina davno potopljenih plovila, na cudenje promatraca iz automobila poredanih na sigurnoj udaljenosti od dohvata valova,
da pitam more: ZASTO?
Zasto ljudske zivote? Neka se igra s ljudskih ruku djelima, pa i tisucljetni akvadukt neka razmrska da mu ni znamena ne ostane;
al' u covjeka nek' ne dira! Zar mu se ne klanja dovoljno i ne postuje ga? Plovec njegovim prostranstvima, zar i njemu ne sluzi, darove mu prinosi? Zbog cega mu se more sveti? Zasto ga kaznjava?
I nebo se je odjednom nasmijesilo, kisa je prestala, vjetar jenjao, a more kao da odmahuje vodenom prasinom s krijeste vala i porucuje: "Mani me se sitni stvore!"
Post je objavljen 19.12.2009. u 00:27 sati.