Ivan Gundulić
DUBRAVKA
Izdavačko poduzeće “Mladost”, Zagreb, 1972. godine
1 TEZA : BILJEŠKA O PISCU
Ivan Gundulić, rodio se 1589. godine u Dubrovniku, gdje je i umro 1638. godine. Bio je član jedne od najstarijih i najuglednijih vlastelinskih obitelji u Dubrovniku. Školovao se isključivo u svojem rodnom gradu, tj. u Dubrovniku, jer su u to vrijeme u Dubrovniku počeli djelovati isusovci, koji su bili borbeni nosioci ideja katoličke obnove. Obavljao je različite dužnosti u državnoj upravi, i to kao član Velikog vijeća, Vijeća umoljenih (senat) i Malog vijeća (vlada).
Književnim radom Gundulić se bavio tijekom cijelog života. Nakon mladenačkih ljubavnih i melodramskih književnih ostvarenja, u zrelim se godinama priklonio “ozrelijim” temama i problemima. Rezultat takve pjesnikove orijentacije bila su njegova tri najvažnija dijela:
Dubravka (1628) - pastirska drama, Suze sina razmetnoga (1621) - refleksivna poema, te Osman (1621 - 1638) - ep.
Ta tri djela su vrhunska ostvarenja u hrvatskoj književnosti, te su istovremeno i na razini suvremenih dostignuća u književnosti europskog baroka.
Podatke našao : U knjizi “Djela”, Ivana Gundulića, izdavačko poduzeće “Mladost”, Zagreb, 1972. godine.
2 TEZA : KRATAK SADRŽAJ DRAME
Radnje ovog djela događa se u Dubravi na dan svetog Vlaha 4. veljače. Na taj dan se slavi sloboda jednim pradavnim običajem kojim se najljepša pastirica - Dubravka uda za najljepšeg pastira - Miljenko.
Sve bi bilo dobro kad se u dramu nebi umješali suci, koji su dodjelili Dubravku jednom ružnom Starcu. Taj starac je bio jako bogat pa je potkupio sudce.
Na sreču tada se u dramu upleo i bog Lero koji je Dubravku vratio Miljenku.
3. TEZA : SLOBODA I PIŠĆEVO RODOLJUBLJE
Dubravka započinje i završava stihovima o slobodi. Nakon svakog lika skup pjeva jednu od himni o Dubrovniku (slobodi, ljepoti,...). Gundulić kroz lik ribara pokušava otpjevati Dubrovačku slobodu i sve što ide uz nju: pravdu, blagoslov, mir... Ribar u kratkim osmercima, jednom himnom započinje “Dubravku”. Također i čitavo djelo završava himnom slobodi koje izgovara skup:
“O lijepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kom sva blaga višnji nam bog je do,
uzroče istini od naše sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave,
sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi
ne mogu bit plata tvoj čistoj ljepoti !”
U ovim se stihovima očituje doživljaj slobode kao doživljaj ljepote. Sloboda koja je uzrok dubrovačkoj slavi, ne može se platiti materjalnim dobrima, ona je u ljudima i u životima.
4. TEZA : ANALIZA DJELA
Dubravka je alegorijsko-pastirska drama, jer ima sve elemente pastorale tj. arkadije (događa se u prirodi, likovi su vile, a motiv je ljubav).
U Dubravci ribar, osim što iskazuje slobodu, on suprostavlja opis Dubrovnika sa Dalmacijom i primorjem:
Dalmacija i primorje Dubrovnik
nesloboda sloboda
nemir mir
siromaštvo bogatstvo
zvjer slavuj
pohlepa čast
licemjerje poštenje
nepravda pravda
“Dubravka” je odraz dubrovačke stvarnosti. Ono se sastoji od tri razina:
1. Pastirska razina - Gundulić ismijava starost koja pokušava narušiti prirodni tok, ljubav mladih i lijepih, kojih u tome sprečava viša sila; veličanje ljepote, mladosti, ljubavi i ismijavanja starosti.
2. Alegorijska razina - Sloboda je božanska, nemjenjiva s ničim. Neslobodan čovjek nema ono što je preduvjet da bude čovjek. Sloboda je ono što čovjek treba imati samim svojim postojanjem. Starac predstavlja jačajuču građansku klasu. Kroz njegov lik Gundulić progovara o unutarnjim proturječnostima u samom Dubrovniku. Dubravka je simbol političke vlasti, a Miljenko označava dubrovačku vlastelu.
3. Razina sukoba - sukob između tradicionalnog i novog
5. TEZA : MOJE MIŠLJENJE O DJELU
Mislim da je Ivan Gundulić ovim djelom želio potvrditi slobodu Dubrovnika. On u njemu slavi tu slobodu. Djelo mi se jako sviđalo jer je Gundulić s zadovoljstvom slavio tu slobodu, bez da je ono postalo dosadno za čitanje, jer je on tu temu prikrio parabolom tj. poredbom događaja ali drugim likovima.
www.sve-lektire.blog.hr
Post je objavljen 11.12.2009. u 16:54 sati.